LAGOLAGOINA E LAVEA SIONE MALIFA, TEUTEUGA O LE FA’AVAE
Tusia: Tusiga Taofiga
“Ou te matuā lagolagoina le toe teuteu o le Fa’avae, teuteu i le tulaga talafeagai ina ia fetaui ma manaoga o le taimi, manatua e ‘ese le tulaga na ola ai o tatou tuaā i na onapo ma le soifuaga lea ua tatou ola ai.”
O le taofi lea a Lavea Tupuola Lemalu Sione Malifa sa fa’aleoina i le Savali e fa’amautu ai lona talisapaia o le Tulafono Taufa’aofi e teuteu ai le Fa’avae mo le fa’atautaia ma le fa’atinoina o tiute ma galuega fai a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa.
I lona talitonuga o ia o se matai tausi nu’u, tausi aiga, ma ua ia iloa lelei ai le mafatia o aiga Samoa i le fia maua o se tali e uiga i le tele o fa’amasinoga o lo o fa’atali pea i’uga aemaise measina a aiga ua leiloloa ona o fa’ai’uga a le Fa’amasinoga o i ai nei.
Saunoa Lavea e fa’apea;
“Ou te fa’afetai a’u ua tula’i mai nisi Ta’ita’i i le taimi lenei, ua manatu ua fetaui ona toe teuteu le tulaga lea, o le ala lena ou te matuā lagolagoina ai le teuteuga o le Fa’avae ua i ai nei.”
“O le Fa’avae o Samoa(Constitution), o le Tulafono aupito i malosi lea a le Malo, ae afai o le 1960 na fai ai le Fa’avae, na autova’a mai ai sui o le atunuu ma aga’i Mulinu’u ma nonofo fa’atasi ma galulue ai e fai Tulafono nei, a’o le 1962 tuto’atasi Samoa, o lona uiga sa tele tausaga na fausia ai lenei Fa’avae.”
“E le’i iloa i lena taimi, ona e le’i i ai ni Perofeta vavalo, po’o a fitā a’o a fa’afitauli e tupu mai i lea taimi i lea taimi, ina ia mafai ona toe iloilo po’o ua tatau ma talafeagai le suia o mea sa i ai i lena vaitaimi ma manaoga o le taimi lenei.”
“O le tele o suiga ou te talitonu o suiga e tatau ona fai, ua tatau le taimi, afai sa lē fetaui i lena taimi tusa ma le silafia o toeaiina sa i le Fono Fa’avae, ua fetaui lenei taimi, o le vaaiga mamao lena ma le leadership a se Ta’ita’i e toa le loto, e lē fefe i le mata o le u ma le fana, e fai le mea e tatau ona fai mo le manuia lautele o tagata.”
“A faitau i le Fa’avae, e te manatu o le finagalo lea o Ta’ita’i o Samoa sa i ai, ou te manatu a’u, e mafuli pito tasi lava manatu o Polofesa ia e to’alua na lotolotoi i le tu’ufa’atasia o le Fa’avae, e leai ni mafaufauga fa’asamoa tele o atagia i le Fa’avae, o’o fo’i i le tusiga, fa’aupuga ma le momoliga o le mau, e momoli a i talitonuga mai fafo, o lo o atagia ai manatu o papalagi.”
“Lona lua o le itu tāua lenei, na pau a ia o Sui filifilia (Faipule) o le atunuu, they’re making mistakes, they’re not perfect, but they are chosen representative, ua na’o le pau lava lea o tagata na filifili mai Itumalo i faiga e tusa ma le Fa’avae, o le latou aiā lea, e tatau ai ona suia le Fa’avae i le taimi ma le mo’omiaga o i ai, o le ala lena ou te lagolagoina ai suiga o le Fa’avae.”
“A’o i si tagata uma, o tagata na tofia e le Palemene e i ai le structure lea o le Palemia, Minisita, o i latou nei latou te tofiaina le aufaigaluega a le Malo.”
“O le Sosaiete fo’i a Loia, they’re not chosen representative, ae o ni tagata a’oa’oina ma popoto e lē mafai ona o’o i ai sa’u tala auā ou te le poto pei o latou nei, but they’re not chosen.”
“O le latou lava galuega e tatau ona fai, o le fautua ae le’o le faitio, o le mea lea e i ai ua tele ina faitio, ae leai se fautua, ma o le anofale lea o le talitonuga fa’asamoa o le fa’aaloalo ma le fautua.”
“Leaga o le tatou aganu’u, po’o le a lava se mea tigā, pei o le upu e mafua mai tuā i Safata, ‘A ou iloa oe i togamau, ou te iloa fo’i oe i si’ulepa, o lona uiga a ou faia se mea lelei mo oe i togamau, ou te iloa fo’i oe pe a e alu atu i si’ulepa.”
“Po’o le a le vevesi o finauga a toeaiina, ae alu a pei o upu ia Faleata, e matua lava i le oō, se’i fai ni ai, leaga lea ua aumai le avei, ua tatala le tofā ma se’i fa’asausau le fa’a’uta’utaga, ona maua loa lea o le maliega i le tulaga sa finau i ai, o le faigata lena o le tali.”
“Ae a fa’apena mai loa ni upu se’i fai ni ai, ona e iloa lea e tua lelei, a’o le mea e maua i le fa’atau mata tao, fete’ena’i o finagalo, na’o fa’alavelave ma tigā mea e tutupu ai.”
“O le vaega lena tāua e fa’asili ona fa’atāua i lo’u mafaufau, o matafaioi a vaega ‘ese’ese, o le Palemene ma lana matafaioi e faia Tulafono.”
“Ou te iloa fo’i e le’o faia i se itu leaga, o lea e fai e latou i lo latou silafia e lelei mo lea taimi i lea taimi, a’o la fo’i e i ai le avanoa e toe teuteu ai mo le i si 20 tausaga pe a tula’i mai le i si augatupulaga lalovāoa e lē talafeagai, ma e fa’apena ona toe teuteu ma fa’aleleia atili a’o lea ua i ai le Tulafono Autū e pei ona fa’avae ai.”
TOFI O LE ‘ELE’ELE
“So’u tautala la i le tāua o le tofi lea a Samoa o le ‘ele’ele, e maua i ona fa’alupega, e maua i le fa’atāua o le va nonofo ma va fealoaloa’i.”
“O le Fanua, e fa’apea le mau fa’asamoa, na fanau mai lava le tagata ia ma aumai lona fanua i le lalolagi, o le afuafu lena sa si’omia ai le pepe i le manava o lona tinā e maua ai lona ola, maua ai lana meaai ma mea uma lava, ona fanau mai lea o le pepe ma fa’alēaogaina ai lea o lona fanua lea, ona tanu lea, pei o le fesili fo’i lea, o fea la e tanu ai lou pute (tulou), la e tanu i Pu’apu’a.”
“O lou fa’asinomaga lena, po’o fea e te alu i ai, e taula’i lava lau vaai i le mea o lo o tanu ai lou pute, le mea na e fanau a’e ai, ola ai ma tupu ai, o lou fanua lena.”
“O le tāua lena o le upu fanua i lo’u mafaufau, o le i si ta’u o le fanua o le ‘ele’ele, o le ‘ele’ele o le i si igoa lea o le toto, a tele le toto e alu, ona fa’apea lea o tagata – ua alu le palapala, o lona uiga e tāua i le tagata lona toto ma lona ‘ele’ele, e lē se mea e tatau ona manatu fa’atauva’a i ai tagata, ae tatau ona fa’atāua.”
“O le fesili lava lea e fefinaua’i ai nei, talu ona fai le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, ou te le’o mautinoa pe sa i ai ni Loia, ae ua leva ona ou iloa o lo o taumafai i si Loia e talepe le pa lea, e maua ai tagata e fa’aaogaina latou mo seleni maua.”
“Leaga ua tele Loia ua le tofu le Loia ma sana tama’i pisinisi i le to’aitiiti o si o tatou atunuu o Samoa, lea la e tau tatala le i si faitotoa lea, e tele ai nisi latou pisinisi, o la’u lea vaaiga to’atasi”
“O le ala lena lea e inainā ai e fai suiga nei, ina ia avanoa ai latou ae maualuga a lo latou a’oa’oina fa’aletulafono (Criminal Law).”
“Po’o le a le atamai na manatu ai toeaiina, e lē fa’atagaina Loia i totonu o le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, na ou vaai lea i le tala fa’asolopito, i le tele o ‘ele’ele na alu a’o lea e tula’i mai le Sosaiete lea manana’o e te’ena malosi.”
“Talofa i nai nu’u ia na ave o latou ‘ele’ele i le Esetete Tausi, fa’asolo mai lea na ave e Siamani, vaai si nu’u o Vailele, na’o le itu lava i tai o lo o nonofo ai, a’o le itu atoa i uta o le nu’u e tua i ai, leai se mea. fa’afetai o lea ua toe fa’amatu’u mai e le Malo, i tagata o le nu’u latou ‘ele’ele, fa’asolo atu i Faleata ma Mulifanua, sa i ai fa’ato’aga tetele, fea la sa i ai ethics, human rights ma talitonuga fa’aloia i tuaoi fuafua tatau ma le faimea tatau, ua matuā leai ua pulea atoa e manatu fa’apapalagi.”
“E i ai le taimi na tele ai fanua sa alu, aemaise i le taulaga ina ua lua Malietoa na fai, fai le i si Malietoa nofo i Mulinu’u toe omai fai le i si Malietoa nofo i Matautu, ua nonofo itu taua, pei o le a fai se taua auā ua fetaua’i, ona fa’atau ai lea o i si fanua e tele o le taulaga, su’e mai ni mea tau e tau ai le taua lea.”
“Ae fa’afetai i le tamaloa Savaii e igoa ia Lauaki, na ia fofōina le fa’afitauli lena.”
“E i ai le molimau na ou faitau ai a le Kovana Siamani o Sulusi, a ou maua ni Lauaki se to’aono, e mafai ona ou pulea le lalolagi.”
“Ae le se polofesa, e le se loia, e le se tagata maualuga, na’o le pau a le aupega sa ia Lauaki, o lona fofoga, o ai a e palaai, a fa’alogo ia Lauaki e toa, ua fia tau, ua fai fai a, ua vaai atu tagata o le a vevesi Samoa, toe o loa ia Lauaki, sau loa Lauaki otegia, ua a, fai fai lena Malietoa, toe omai fai lenei Malietoa, a’o ai e tauina ona taua.”
“Ua liliu uma tagata sa lagolagoina le ulua’i Malietoa lea e nofo i Mulinu’u ia Malietoa lea e nofo i Matautu.”
“Faimai loa Lauaki, fa’ae’e le fua tatou o, o ai na i ai i lena po, na o uma i le fuava’a lea, faimai tatou amata atu i Saluafata, tatou o i Aleipata, omai i Falealili, omai i Siumu, o e vaai Li’o e lua ona pola, pe fia ona pola o lo o tu’u, ae po’o fea le pola o lo o sisi.”
“Ona omai loa lea o tagata, e le’i leva ona lauga Lauaki, i lea vaega ma lea vaega ma lea nofoaga, ae ua liliu uma tagata, toe fo’i mai i le Malietoa moni, na ala ai ona leai se taua.”
“A’o le tala a Lauaki na fai i tagata, tatou o, a le toe liliu mai tagata, tatou aga’i loa i le sami loloto, e vaai se matagi vale, tatou te afātia ma goto ai, matagā ma maasiasi le mea ua outou faia.”
“Le lauga lena na toe liliu ai loto o tagata, masalo fo’i o iina e fa’avae ai le manatu o le Kovana Siamani lea o Sulusi, a ou maua ni Lauaki se to’aono e mafai ona ou pulea le lalolagi.”
“Leai se aupega na ave, na’o le laulaufaiva lava (tulou) sa ave, o le meatau mata’utia lena.”
“O la ei tamā o le atunu, o le a ei matai o le atunuu, tu’u pea e o e finau i le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, e aunoa ma se Loia e tofu fua i ai ma fao le anava a toeaiina, sa to’amalie lava e leai se vevesi.”
“Manatu lava ua tele nei fanua ua alu, ona o pulega a papalagi, pulega a tagata a’oa’oina ma tagata popoto i Tulafono, poto i finauga, auā o lena ituaiga finauga, e mafai ona over power ai tagata lima vaivai ma lē a’oa’oina.”
“Ae le tu’ulafoaiina e le Atua Samoa, e lē tu’ulafoaina e le Atua Samoa.”
“O le tele o suiga ou te talitonu o suiga e tatau ona fai, ua tatau le taimi, afai sa le fetaui i lena taimi tusa ma le silafia o toeaiina sa i le Fono Fa’avae, ua fetaui lenei taimi, o le vision lena ma le leadership a se Ta’ita’i e toa le loto, e le fefe i le mata o le u ma le fana e fai le mea e tatau ona fai mo le manuia lautele o tagata.”
“Ina ua mu le ala tele, ma omai ai i le 1908, nonofo i Leauva’a, na faigofie ona fa’amatu’uina atu na ‘ele’ele e nonofo ai tagata o le ala tele, sa fai la e ni Loia ma finau e nisi, o le tali e Leai, fa’atino lava i le va fealoaloa’i, fa’amatu’u atu e ia nu’u i le alolofa i le puapuaga o ia nu’u, ua omai mai Savaii i le afi, aga’i i si i Salamumu.”
“Na vevesi ni tuaoi, leai, faimai sa fua uma ta’i 10 gafa a aiga na fai ai o latou fale, e o’o mai i lenei taimi, o lea lava e tausi a, aisea, o le tulafono na tausi e toeaiina i le va fealoaloa’i ma le ava fatafata.”
“E le’i faia i ni tulafono mamafa fa’aeuropa ma fa’apapalagi, e malu a tofi o Samoa i Matai Samoa ma le atunuu.”
“A o’o i le i si taimi e saili ai sui o le Palemene, na fai ai falefaigaluega ia e gaosi ai le tele o Matai, e i ai le nu’u pe 280 le aofa’i o matai, ae a fai le palota ae aumai le lisi palota e ova i le 800 tagata palota, o lona uiga ua o’o lava i pepe, fafine, taulele’a ua matai uma, aisea, poto fou lea na sau, mea fa’apolokiki ma le sailiga o tofi, auā na’o le pau lea o sui e filifilia mo le Fono Usu a le atunuu, ma fausia tulafono, ai o le mea lena na lili ai tagata e solia i si tulafono, o le fia o e avea ma sui filifilia e fai tulaga o palota mo le filifilia o Sui Faipule o le Maota.”
“O le a ta’u lea o le Fono Faitulafono, na’o Ta’ita’i lava o le atunuu e faia Tulafono, a’o Loia e fautua i mea lelei, i fa’amaoniga o mea ua tutupu mai i le soifuaga.”
“Ae afai na mamulu ‘ele’ele o Samoa i le pulega fa’apapalagi ma le poto fa’apapalagi, o le a la mea tatou te toe tapatapa ai, o lea e malu lelei le tofi o Samoa ia Samoa.”
“O Sui Faipule o le Palemene, pau a ia o Sui Filifilia, they’re not perfect but they’re chosen.”
“Ou te matuā lagolagoina lava le fa’atuto’atasi o le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, ae aveese lava le Fa’amasinoga Maualuga latou o mea tau soligatulafono ma mea fa’apena, a’o i se o le tofi o Samoa mai le Atua, o lou fanua mai le Atua, o lou ‘ele’ele o lou toto o lou tofi mai le Atua.”
“E lē tatau fo’i ona finau fua i auala fa’apapalagi, a tatou tu ma agaifanua, auā e lagona lava e tino le mea moni ma le matagofie mo le aganu’u a Samoa.”
“Ou te manatu lava a’u, ‘aua le aiaina fua e fa’amasinoga a papalagi, a tatou tu ma agaifanua, ma e silasila fo’i e fa’apitoa lava Samoa i lana fa’amasinoga lea (Unique), ou te le’o iloa fo’i pe i ai se i si atunuu o le lalolagi e i ai lea fa’amasinoga.”
“Tasi lena mataupu ua malepe ai le fa, o le aiatatau, a’o le aiatatau o le tofi fo’i, ae ou te iloa ua avea le aiatatau ua demand ai ma i si mea e le tatau ona o’o i ai le malosi o i si tagata.”
“Ae o le aiatatau o le tofi ua tu’uina atu, ae tu’u atu i le taimi tatau, e i ai fo’i ma le taimi e fa’atino ai ma le tulaga o le tofi.”
“O le a lou tofi, o le a lau aiatatau, a’o le a le so’otaga ma le tu ma agaifanua a Samoa.”
“E matuā malosi lava le Tulafono Fa’avae, e fa’amalosia ai tu ma agaifanua a Samoa, ma ia manatua e i ai itutino ma auaunaga e mafai ona fa’atino ai le aiatatau.”
“Toe fo’i mai i Fanua ma Suafa o Aiga Samoa, e leai se aiatatau, ma ua tele ina masofa ai measina a le atunuu ona o lenei lava mea o le aiatatau.”
“Ou te fesiligia lava e a’u ia tagata nei e fiafia e ola i le aiatatau, pe sa soifua fa’asamoa, pe malamalama i le fa’asamoa, e le se itu leaga lou malamalama i tu ma aga a papalagi, a’o lou lava fa’asinomaga ma lou tupuaga, o le mea lena na e ola mai ma oe i lou aiga, o le faleaoga a lena”