Share this:

NA’O TUPUOLA EFI NA GAU A’ANO AI LE MALO; PM TUILAEPA

Tusia: Tusiga Taofiga

Ua tali le Palemia i se tasi o mataupu ogaoga na tu’ua’ia ai e Tui Atua Tupua Tamasese Efi le Malo, ma fa’apea ai, o le toe fo’i o le Malo e totogi lafoga a faifeau ma le Ao o le Malo, o le tali fa’aaliali lea ua gau le Malo, ma o lo o tau totogi ana aitalafu.

Fa’ailoa e le Palemia Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o le mea e ta’u o le gau aano ma le gau ivi, lea na vaaia ai le matuā pagātia o Samoa i le fia aai ma fia feinu, leai ni galuega, i tausaga a’o tula’i ai Tui Atua Tupua Efi ma Palemia o Samoa.

“Masalo e le’i to’atele tagata o malamalama i le mea lea, o pogaivi moa, o a’u sa faigaluega i le vaega o le fulisa i le Farmers, o a’u mea ia na fai, a i ai pogaivi ii, ona ou alu lea ave e vili ai e maua ai fekilaisa, pe fai ai fo’i meaai a manu, a’o lea ua tala’u mai e ai Samoa.”

“Na’o le pau lena o meaai sa maua i aisa fulisa a faleoloa ina ona po a’o Palemia ai Tui Atua Tupua Tamasese Efi.”

“Tatou vaai la i ai i le mea na fafaga ai Samoa atoa e le alii lea (Tupuola Efi) ma lana faigamalo, mea fo’i lena na tupu ai le vevesi lea, i le omai o le PSA e tapā se latou si’i pe na’o le 1% ae te’ena ia solo tete’e loa i le tolu masina, i le tau fofōina la o le mea lena, fa’atuina ai loa le Komiti ae sau Tofilau Eti Alesana – o le Human Right Protection Party sau loa saofa’i totonu, o Tofilau Eti Alesana la lena na faia le tonu e si’i lafoga, lea la na maua ai tupe e totogi ai le PSA auā ua matuā leiloa e Tupua le mea o le a fai.”

I lea lava fa’amalamalamaga na saunoa ai Tuilaepa e fa’apea;
“O le itu lena lea e omai ai va’a tetele suau’u ma fa’apea mai, a le maua se tupe e totogi ai le uta lea o le a matou toe fo’i e leai se suau’u e tuua ia Samoa, mea lea na ala ona tuai ona ave le tupe e $20,000 i o, ae ua le mafai ona ave, aisea, ona o le i’uga a le toeaina lea (Tupua Efi) ma lana faigamalo.”

“O le ala lena lea na le mafai ai ona so’ona oka ni meaai mai fafo auā e le mafai ona totogia, e o’o a i kamupani pito sili ona tetele suau’u i Samoa e tolu o kamupani uma na o lea e faulala’i uma iinei latou tupe, ua le mafai ona transfer i fafo, ua le mafai ona ave i fafo, ona o le leai o ni tatou tupe e fa’aliliu ai, o le mea telē a lena lea sa tupu ai le mea lea, o le le mafai ona oka mai ni oloa se tele pei o taga alaisa lea a aumai e fai le taufaoga oloa e tagata, e laina ma kiu i ai tagata, mo fa’atauga ma i’u ina misa ai i si tagata ma feoti ai ma i si i le mea lea na tupu i le Faigamalo a Tupua Efi lea na i ai i le taimi lea.”

“O le mea lena e igoa o le Gau Aano, Gau Ivi, a’o le nofo ma fa’asalalau ua gau le Malo ae leai se mea fa’apena o tupu iinei, auā o lea e alu lava tatou galuega, ma o iina lea sa fa’atulaga mai ai loa e le Malo i le 1984, o le fa’atu loa le tatou Faletupe Tutotonu (Central Bank) a’o o’u Minisita o Tupe, o le a fulisia le atoaga o latou galuega, ia matuā mata’itu lelei tatou teugatupe nei, auā e fa’aletonu loa tatou teugatupe nei, oki atoa loa le tatou tamaoaiga ona gau mo’i loa lea pei o le taimi o Tui Atua Tupua Tamasese Efi, auā ua le mafai ona aumai ni meaai na’o patua moa, masalo e le’i to’atele tagata o malamalama i le mea lea, mea o pogaivi moa, o a’u sa faigaluega i le vaega o le fulisa i le Farmers, o a’u mea ia na fai, a i ai pogaivi ii, ona ou alu lea ave e vili ai e maua ai fekilaisa, pe fai ai fo’i meaai a manu, a’o lea ua tala’u mai e ai Samoa.”

“I le taimi lena e manava atu loa i le galuega, ua fa’asupo atu pogaivi moa auā e leai ni aano, na’o le uma a kamiki ma ekoeko ponaivi ha ha ha ha, masalo ua polofesa uma tagata e le’o toe ekoeko ponaivi moa, ae tu’u la i ai ma le aniani ma le fiu e fa’amanogi manaia ai le kuka, o le matuā poto o si o’u to’alua e fai le mea lena, na’o le pau lava lena o le mea sa maua i aisa fulisa a faleoloa ina ona po a’o Palemia ai Tui Atua Tupua Tamasese Efi.”

“Tatou vaai la i ai i le mea na fafaga ai Samoa atoa e le alii lea (Tupuola Efi) ma lana faigamalo, mea fo’i lena na tupu ai le vevesi lea, i le omai o le PSA e tapā se latou si’i pe na’o le 1% ae te’ena ia solo tete’e loa i le tolu masina, i le tau fofōina la o le mea lena, fa’atuina ai loa le Komiti ae sau Tofilau Eti Alesana – a le Human Right Protection Party sau loa saofa’i totonu, o Tofilau Eti Alesana la lena na faia le tonu e si’i lafoga, lea la na maua ai tupe e totogi ai le PSA auā ua matuā leiloa e Tupua le mea o le a fai.”

“Se o mea la ia, na ou le mana’o e toe o’o i ai sa’u fa’amatalaga, a’o lea ua nofo a la’u toeaina ma egeege mai a’u ha ha ha ha ha ha, o le mea la na tupu i le fa’agasologa o le mea lea, i le mafatia o le atunuu i le ono masina, se ua pei ni vale le au ulaula tapa’a ua matuā leai lava ma se tapa’a, e i ai le fono a le Komiti o le au toeaiina, sa i ai Tofilau. Faimai la Tofilau, alu atu loa Tagaloa, fesili loa nai toeaiina e i ai sau sikaleti alii Tagaloa se’i matou ula ai, faimai loa Tagaloa ta’atia mai ia te a’u, tusi loa le note tuli ma le tama ia Komisi fiu e fa’atali alu atu Komisi ua leai se mea, e i ai a ma i si upu ae o le a taofi ai ii, o le a ou le faia i si o’u uso, e ui lava ina tele ana mea ia e lagalaga mai ae toeitiiti fo’i ona ou liliu atu lea ia Tagaloa ha ha ha ha ha ha ha ha.”

“O le tulaga la lena i mea uma ia na tutupu i le taimi o Tupuola Efi, i le mea e ta’u o le Malo ua gau, leai ni sikaleti e mafai ona maua, e i ai le tala malie na ou fa’alogo i ai, i le ono masina ua le toe maua mai ni sikaleti, o nai tama i le pamu penisini i Taufusi, lea la e alu atu le laina ta’avale ae te’i loa u aula le tapa’a a le i si afatasi lena leiloa po’o fea na maua mai ai lana tapa’a ae vaai atu ua leai se pamu e toe ola ae omai uma le to’a 16 lena kiu mai tua ma talosaga i si toeaina afakasi lea, fa’amolemole lava pe mafai ona aumai lau muli sikaleti lena se’i tau lava ina matou ula ai, ona avatu loa lea o le muli sikaleti lea, uma miti le i si miti le i si ma fa’asolosolo atu ai a i tua i le muli sikaleti lava lea e tasi, o le mea mata’utia lena sa tupu i Samoa nei i le taimi a’o Palemia ai Tupuola Efi.

“Auā o le mea mo’i lava o le le fiafia o tagata i le faigamalo na i ai i lena taimi, na mafua ai ona matou manumalo auā o upu na fai i le matou vaega, o ai nei ponaua latou te le’i ta’ita’ia lava se Malo ia Tofilau ma si toeaina o Vaai ma le matou vaega ha ha ha ha ha.”

“’Aua tou te o ai e le’i ta’ita’ia lava e latou se faigamalo, ona omai loa lea o mai pei oni vale i tala a le vaega lea, ia fa’atulaga lelei loa ma le Malo, auā o aso na o lo’u vae māma, pei na’o a’u le faipule e leai se mea lelei na faia na’o le tafao vale ha ha ha ha, nofo loa le toeaina o Tofilau ma tu’u a’u i le mea tau tupe, ia o’u sau loa auauna loa mo lo’u Ta’ita’i ma le matou vaega ma fa’atulaga loa faiga fa’avae, o le mafua’aga fo’i lena lea na fa’atuina ai le tatou Central Bank, uma ane le matou tausaga muamua $12 miliona le teugatupe mo fefa’ataua’iga, uma le tausaga lona luau a $24 miliona.”

“Ona fa’asolo malie mai lava lea, lea e o’o mai i le taimi nei e pei fo’i o le Faiga Fa’avae lea e i ai nei, ia lei lalo ifo o le ono masina teugatupe mo fefa’ataua’iga i fafo, ina ia ‘aua ne’i toe i ai se fa’aletonu, manatua la o Foreign Reserves nei, e maua mai i turisi, a’o lea la ua leai ni turisi ona o le Koviti 19, o le ala lena e fa’alautele ai pea le silasila a le Kapeneta ma le Faigamalo, i le fa’alauteleina o auala e maua ai turisi ma le fesoasoani mai o nisi e aumai tupe i o latou aiga, fa’ata’ita’iga a aumai e aiga ei fafo le $100 Ausetalia mo nai o latou aiga i Samoa nei, ona ave lea i ai e le Malo Samoa le $200 Samoa e ola ai.”

“A tatou so’ona faia tupe a tatou ia e aumai, e a’afia ai fo’i tatou tupe ia ei teugatupe, leaga e maua loa lau tupe e alu fa’atau ai lou ofu fou, fea e aumai ai au tupe na, e aumai mai fafo, o fea e aumai ai au ta’avale na e aumai mai fafo, o lona uiga e le gata ina alu au tupe ae a’afia ai fo’i ma au tupe mo fefa’ataua’iga.”

“E so’oso’otauau mea ia e lua, e ala ona ou fa’amalamalamaina atu mea na, leaga e le malamalama i ai si o’u uso lea (Tupua) i le taimi a’o Palemia ai out e fiu a la e fa’amatala atu ae matuā le malamalama lava.”

“Ma e le toe mo’omia tagata fa’apea ii e ta’ita’ia le Malo, i le tulaga o le malamalama i le puipuiga o le atunuu, e le mo’omia ni tagata e omai so’ona fai mea a le atunuu ma uma ane ua oti atoa ai le tamaoaiga ma ai pogaivi moa ai le atunuu.”

“O le mea la lena, lea e fuafua ai e le Malo ia tatou tupe alu ma tupe maua, o le ala fo’i lena e le mafai, e le mafai ona nofonofo le Malo, ae tilotilo uma i itu uma, i tagata e tatau ona totogi lafoga, auā o la fo’i e mata’itu mai tatou e la Malo, ma fa’apea mai, oi e tagi mai e manana’o i tupe e avatu o afu o matou tagata totogi lafoga a’o na e nofonofo tou tagata totogi lafoga e le’o totogia se mea.”

“O le aiafu le mea lena, afai loa tatou te tautala i le amiotonu e te le vaai i sasa’e pe te vaai i sisifo, ma o le tagata e n ate iloa le mea e tatau ona fai ae le faia, o le agasala lena i luma o le Atua.”

“O lea la ua ou talanoa sa’o atu, ou te le’o talanoa fa’apolokiki, a’o lea out e talanoa atu i le mea e tatau ona i ai le atunuu lenei i lo’u tulaga fa’ata’ita’i o le atunuu i le mea e tatau ona fai mo le atunuu e le mo’omia ai tagata e vaai mo ni Palota, ae i ai lo’u talitonuga, e aumai e le Atua manatu e fa’agaganaina ai matou, ia tautala i le mea moni e aunoa ma le fefe, ‘aua le tautala fa’a’ole’ole ma le i si mea ae e te le’i tautala i mea ia, ia ota mafaufau ifo po’o a ata mea na fai pe na fa’apefea mai.”

“Manino a upu a le Alii, ae e te le’i eueua le fasi laau i le mata o le i si tagata, se’i vaai fa’alelei e eu muamua ‘ese le mau fasi laau lena ei ou mata, o le ala la lena, ou te le’o ita ia Tupuoloa Efi i ana mea ia e fa’asalalau mai i le pepa a’o lea ua ou ta’u atua i le tulaga a ia o le Malo, lea e faimai i le a ma le a, i le totogi o mau aitalafu, o lea ua ou ta’u atua, e o’o fo’i fanua.”

“Vaai o lona tausoga Lemalu, ua fa’afia ona talanoa i ai Lemalu vaai o lena e te sese o lea lava e malu ‘ele’ele o le atunuu i le fuaiupu 102 o le Fa’avae, o ai na faia le Fa’avae lena, o tatou tuaā lea sa Ta’ita’ifono ai Tupua Tamasese Meaole.”

Share this: