MANA’OMIA PEA E LE MALO LE LAGOLAGOSUA A ALII MA FAIPULE
Tusia: Tusiga Taofiga
Ua toe tapā e le Malo le lagolagosua a Pulega mamalu a alii ma faipule o Afio’aga ta’itasi, ina ia silasila toto’a i nisi o amioga lē taupulea a fanau ua maua avanoa e galulue ai o ni seila i luga o va’a tetele i atunuu i fafo.
O lea fo’i tu’ualalo na aga’i i mātua o nei fanau, ina ia tautuana ave le upu apoapoa’i ma tima’iga lelei i fanau nei, pe a malaga ai mo galuega nei.
O le fautuaga lea a le Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi na afua ona o se fa’asalalauga ua lauiloa i luga o upega tafa’ilagi – facebook, a le alii seila ia Taulapapa Pao Lauiliu na ia faitioina ia le te’ena e Samoa o le talia o i latou ona toe ulufale mai i le atunuu a’o feagai ai le lalolagi ma le Koviti 19.
Saunoa Tuilaepa e fa’apea;
“O le mataupu lea o lea e i ai le Ofisa o Va’a, o i latou na e gafa ma mea ia, o lo o latou vaaia le vaega lea, o a la fa’afitauli e tula’i mai, o le ala lea o mea ma o lo o lelei lava ona vaai latou.”
“E tusa ma le 321 fanau a le tatou atunuu o lo o galulue fa’a seila i luga o va’a i le taimi nei, o le tele la o latou o lo o galulue i luga o va’a la’u pasese (meli) fa’apea ma va’a la’u oloa.”
“E 286 fanau Samoa ua a’oa’oina ma ua pasia a latou a’oa’oga i le tatou aoga fa’a seila o lo o faigaluega pea i luga o va’a, ae 35 i latou ua mae’a latou konekarate ona maua ai lea o le 321.”
“O ni avanoa lelei tele lea mo aiga o lo o omai ai nai fanau nei, o le vaega lea ua mae’a latou konekarate, o lo o tausia pea i luga o va’a nei ma nonofo ai, i luga o le talosaga a le tatou Malo (tauala atu i le SSS), ona talia lea, ma nonofo ai pea se’i uma le sa a atunuu ia e fai ona o le Koviti ma tapu ai femalaga’iga i luga o va’alele.”
“E ala la ona talia na’o tatou pei na’o tatou lea e mamao le mea e omai ai, pei e tolu i le fa malae va’alele e afea e fanau nei fa’atoa taunuu mai ai i Samoa.”
“Aemaise fo’i e tolu fo’i i le fa va’alele e fesuia’i e malaga mai ai, o le ala lena ua talia ai e Kamupani va’a nei i le va lelei, ua leva fo’i tatou mafutaga, e lelei a latou feso’ota’iga.”
“O i latou ia ua uma latou konekarate o la e tausi lelei ma aai lelei, se’i uma le fa’ama’i ona toe taliu mai lea, ona o le puipuiga o lo latou lava soifua maloloina ma le saogalemu, se’i toe tatala faigamalaga ona toe taliu mai lea i Samoa.”
“O lea e mautinoa le manuia uma o tatou tama fanau ia e faigaluega i luga o va’a nei ma o lo o saogalemu fo’i.”
“O lo o maua fo’i tausiga i meaai, aemaise o siaki fa’afoma’i e fa’alua i le aso ona faia nei siaki i luga lava o va’a o lo o nonofo ai, e leai ma se totogi, o uiga ia o Kamupani Va’a e tausi pea le va’a lelei ma atunuu nei e avatua ai tama fanau e galulue i luga o va’a.”
“Pau a la mea e le toe maua ni o latou totogi i le taimi lenei ona o lea ua mae’a a latou konekarate, a’o la e tausi lelei ia seila nei, ona o lo o nonofo ai pea i luga o va’a seia tatala femalaga’iga i va’alele.”
“E o’o fo’i i Pulega o nei Kamupani Va’a e lē manana’o e ta’uvalea latou i ni amioga so’ona fai e fa’aleaga ai tagata faigaluega mai i si atunuu aemaise o lea e oatu i lo tatou Malo, o lona uiga e le’o manofonofo fo’i le tatou Malo i mea fa’apea.”
“O le tama lea o Taulapapa Pao Lauiliu, lea na faimai ana fa’asalalauga i le Upega Tafa’ilagi, o lea e faigaluega i luga o le va’a la’u pasese o le Amonia, sa fa’apea e toe fo’i mai Samoa ae le’i uma lana konekarate ona ua fa’ao’olima i lona ta’ita’i, ma e i ai lava le manatu ai fo’i na onā, auā o mea a ia e tutupu ai le fa’ao’olima, o le i’uga a la, o le falepuipui ma o le mea lava lena e tatau ona o’o i ai.”
“A’o lea ua fai le fa’ai’uga e toe fa’afo’i mai, sa talosaga la le tatou Kamupani Va’a, e talia pea le fa’aauau pea o le tama lea i lana galuega ma tausi ai pea i luga o le va’a mo lona saogalemu, se’i toe tatala malaga a va’alele mai a i atunu’u na, auā o lea e taofi uma lava malaga a atunuu uma o le lalolagi, ona mafai lea ona toe fa’afo’i mai.”
“Ua fa’aali mai fo’i le fa’anoanoa tele o i si Seila Samoa, o lo o faigaluega i luga o va’a i le taimi nei, ona o fa’asalalauga ia a Taulapapa ua aumai ai ni fa’amatalaga ua tupu ai le popole ma le atuatuvale o mātua o i si fanau o lo o galulue i luga o va’a i le taimi nei.”
“Auā o lo o saogalemu pea latou a’o feagai ai ma galuega i luga o va’a, o lea ua matuā fa’anoanoa ona ua telefoni atu latou mātua i le fa’avevesi lea e fa’avevesi ai e le tamaitiiti lea.”
“O se faiga le mafaufau, ma ou te tatalo i lona tamā, e lelei ona fa’atonu lona atali’i lea, o lona uiga ua se’etia i ituaiga feau fo’i ia lea e i ai le vaega lea e fa’aloto leaga tagata, ma fa’avevesi tagata, ae e lelei ona fa’atali lelei se’i maua lona avanoa ona sau lea, auā e fiu e fa’avevesi mai, e le mafai ona vevesi auā e le mafai ona tatala mai va’a o atunuu o lea e i ai, pei ua tele le matagaga.”
“I luga fo’i o le va’a lea o le Amonia, o lea e taula nei i gatai o Bahamas, sa tula’i mai ai se fa’alavelave o se ali’i Samoa fo’i, ua fa’ao’olima i ai le alii lea o Aisoli Te’o Fa’apusa mai Foāluga, Savai’i.”
“E lelei ona fa’alogologo mai Alii ma Faipule o Afio’aga nei, i a latou tama fanau ia e fa’alumalumaina ai le atunuu i galuega nei i fafo, o lea na ia fa’aaogaina le agaese ma molia ai i le i si tama i le Fa’amasinoga i Amerika ma o lo o taofia nei i Miami i le Customs Corrections fa’atali ai le tatala o malaga a va’alele ona toe fa’afo’i mai ai lea i Samoa.”
“O lea fo’i o lo o faia feso’ota’iga ma tama uma nei, a’o lea fo’i e felogona’i pea ma le tatou Matagaluega o le Va-i-fafo, o lo o fa’atalitali ai le tatalaina o malae va’alele.”
“E i ai tama e to’alima o seila nei, o lo o nonofo i luga o va’a, ua maua e positive ua maua i le fa’ama’i, ona fai fo’i lea o gaioiga a foma’i fa’apitoa i luga o va’a e fa’anofo ese ai ma tausi ai, ia lea ua toe maua mai le tala fiafia ua toe manuia uma i latou, e leai se tasi o toe ma’i.”
“Silasila la i le tāua tele o galuega o lo o fai e kamupani va’a nei mo le puipuiga.”
“O le tali atu lena i lenei so’ona fa’avevesim mo mea o tama’i afā i totonu o tama’i ipu popo, ae mafua mai o tagata ia ua masani i le fa’avevesi ma le anoano o mea e fa’atupu ai le fe’ino’inoa’i.”
“Leiloa fo’i po’o le mea lena ua sese atu ai ma nei tamaiti le alii lea o Taulapapa ma so’ona aumai ai ia fa’amatalaga ua so’ona a’afia ai nai uso ia o lo o galulue lelei pea latou, ma ua fa’apopoleina ai nai o latou aiga i nei Samoa.”