FA’AMAUMAUGA A LE PALEMENE; PĀSIA LE VAGST I LE 1986 TAIMI O TUPUOLA EFI
Tusia: Tusiga Taofiga
O lo o manino i totonu o fa’amaumauga a le Palemene i le tausaga 1986, le pāsia aloaia o le Tulafono mo Oloa ma Galuega Fa’atino (VAGST) a’o tula’i mai le Faigamalo So’ofa’atasi, sa Palemia ai Vaai Kolone ae Sui Palemia ai Tupuola Efi.
Na te’ena malosi e Tupua le saunoaga a le Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o lana faigamalo e ona le tulafono o lafoga, peita’i e le’i autamala le Ta’ita’i o le Malo e fa’ailoa le mea moni, ina ua fofoga fa’amaumauga a le Palemene o lo o ta’oto manino ai o le Aso 20 o Aukuso 1986 na pāsia ai lenei tulafono i le Palemene a’o Minisita o Tupe le Afioga ia Fa’aso’otauloa Sam Sa’ili.
Saunoa Tuilaepa e fa’apea;
“O lea ou te nofonofo ma le ata lea o le Tulafono – Goods and Services Tax, o le VAGST lea, Value Added Goods and Services Tax, ae aga’i la na’o Faletalimalo, Faleaiga ma Fale Tifaga, i le taimi lena e pei ona avatu i totonu o le Palemene i le tausaga e 1986.
“Manatua o le taimi lena, ua fa’ase’e ‘ese matou, ae se’e atu latou e ta’ita’ia le Malo, i luga o fesuia’iga i totonu lava o le Palemene, e le’o ni fesuia’iga e auala mai i le Palota, ona o le mafua’aga ua malepe le matou Vaega, ua o ‘ese le to’a 12, ae fa’auouo atu i le to’a 15 a Tupua ma lana Vaega ona maua ai lea o le 27 ae na’o le 20 le matou Vaega.
“A’o lea ua ou faiatu, o le Tulafono lea o le VAGST na sainia e le Ao o le Malo o Samoa ua tu’umālo ia Malietoa Taunmafili II i le 1986 i le masina o Aukuso, ae amata i nai mea laiti ia, o lafoga mai Faletalimao, Falea’iga ma Fale Tifaga, ona toe teuteu mulimuli lea o lenei tulafono ma fa’alautele atu mulimuli, ina ia aga’i atu loa i isi oloa ma isi auaunaga i le atunuu.
“O le 1986 lea na pāsia ai le Tulafono lea, 1987 – 1988 loa fai le Faiga Palota tele a le atunuu, toe tula’i mai loa le HRPP, ona o a’u la o le Minisita o Tupe i lena taimi, ona ou sau loa lea fa’aauau lea tulafono lelei, ma fa’atino loa lenei auaunaga aga’i atu i isi oloa ma auaunaga i le atunuu.
“Na ou talanoa atu o lea fo’i e maua i totonu o fa’amaumauga a le Palemene, o fa’amaumauga la ia a le Palemene, lea ou te fa’amauina ai mai lenei fa’amaumauga le fa’aupuga lea, fiatauga fa’atolu o Tulafono Tau Fa’aofi i le Aso 20 o Aukuso 1986, ona sau loa lea o upu ia, tofā Fa’aso’otauloa – lauga loa, Lau Afioga i le Fofoga o le Fono ma le Mamalu o le Palemene, ou te tula’i atu, ina ia faitauina fa’atolu le Tulafono o Oloa ma Galuega Fa’atino, fa’aluaina e Te’a Peato, tu’uina mai le fesili ma fa’amaonia e le Fofoga Fetalai, ma e fa’asilasila atu ua pāsia atoa nei le Tulafono Tau fa’aofi ma ua tu’uina atu nei mo le sainia e le Ao o le Malo, ua pāsia aloaia.
“O lona uiga ua le’o toe tā’ua o se Tulafono tau fa’aofiofi, ae ua Tulafono ua pāsia aloaia e le Palemene, ona o’o mai loa lea i le 1987, aumai loa ma le Tulafono o Kamupani Fa’avaomalo, manatua o le 1986 ma le 1987 o le faigamalo lea sa Sui Palemia ai la’u toeaina – Tupua Tamasese Efi, la’u toeaina ua galogalo mea.
“O le tulaga lena o tulafono, ae o le tulaga o kamupani nei fa’avaomalo, lea sa ou tā’ua atu fo’i i isi fa’atalanoaga, o le ma malaga ma Fa’aso’otauloa i Vanuatu lea na mafua ai ona faia le fa’ai’uga o le a fa’atu le tatou kamupani nei fa’avaomalo po’o le Offshore Centre, lea a tou te tilotilo mai, tulafono uma nei e lima, International Company’s Act 1987, Offshore Banking Act 1987, International Trust Act 1987 – o kamupani fa’avaomalo tau mavaega, Trustee Company’s Act 1987 ma le International Insurance 1987, o kamupani uma nei, e i ai uma lava i totonu o gaioiga a pisinisi mai fafo.
“Manatua la, ua uma ona ou fa’asalalaua atua, o ni Tulafono lelei tele mo le Malo, o le ala fo’i lena na matou lagolagoina ai tulafono nei i le 1986 ma le 1987 i le taimi a’o matou agaia le Malo, ona matou te iloa o i lava o lo o gafa ma tupe, e lelei tele mo le Malo Samoa e fa’aleleia ai ana tupe.
“Lea la na matou omai ai loa i le 1988 ina ua matou Ta’ita’ia le Malo Samoa, fa’aauau loa nei tulafono lelei, ma toe teuteu ma fa’a’opo’opo atu loa ma i si vaega ia na matou talanoa muamua i ai.
“I le taimi lena, e na’o le 47 Sui Faipule o le Palemene, a’o le taimi la lenei, ua na’o le 49 Sui Faipule ae ua ala la ona 50 ona o le Sui e to’atasi mo tama’ita’i, lea e fa’aatoa ai le to’alima o tinā i totonu o le Palemene, o le mafua’aga lena ua to’a 50 ai Sui Faipule o le Palemene i le taimi nei.
“Ae na’o le 49 Sui Faipule e tatau ona i ai, pe ana fa’apea e okomeki a le lima o tama’ita’i e sao mai i le Faiga Palota, o le ala lena lea na sui ai fo’i le Fa’avae, ina ia mafai ona sao tinā ae le maua mai la se to’alima o tinā ae 49 tamaloloa, ona filifili mai loa lea o le to’alima o tama’ita’i sa tauva e maualuluga a latou Palota, e fa’aatoa ai le lima lea ua uma ona toe teuteu ai le Fa’avae, ona 54 loa lea o le Palemene.
“Ae afai e sau lava le Palota o lea e silia ma le to’alima tinā lea e sao mai i le Faiga Palota, ona tumau lava lea o le 49 o Sui Faipule, e le fa’aaogaina fua le Tulafono.
“O tulafono lelei fo’i, a’o le mea mata’utia, o le avatu o Tulafono e talanoa ae alu le toeaina lea o Tupua fa’a’oloataua Tumua ma Pule, ou te leiloa po’o fea na la’u mai ai, lea na tumutumu i luma o le Maota o le Malo i le ‘Ele’ele Fou, ma fa’aauau mai le tete’e, a’o ai la ei totonu o le Palemene na pāsia Tulafono ia, o Aiga fo’i Tumua ma Pule.
“I la’u toe to manatu atu i ai, manū a e tau le atunuu i lena taimi, auā o lea ua omai isi o Aiga o Tumua ma Pule e tete’e mai i isi fo’i Aiga o Tumua ma Pule ia e ta’ita’ia le Malo lea ei totonu o le Palemene.
“Se’i vaai la i le mata’utia o le mea lea na fai e Tupua Tamasese Efi, ae ou te iloa na malu pea Samoa, i le ta’ita’iga a lo tatou Matai Sili o lo o Fa’avae ai lo tatou Malo Tuto’atasi o Samoa.
“O lea la ua ou fa’amanino atu mea nei, ae e tupu nei i le 1986 ma le 1987, tusa ua 34 tausaga talu ai, tusa o le isi fo’i lea fa’atoa 50 tausaga i le taimi nei, fa’atoa 16 tausaga i le taimi lena, ma o le taimi lena lea fa’atoa 20 tausaga o La’auli, 21 Olo, o lona uiga o la e ao’oga e lē malamalama i mea ia, e talavou lava na’i tamaiti i le taimi lena, e o’o fo’i ia Faumuina Wayne Fong fa’atoa 20 fo’i ona tausaga.
“O lea la ou te talanoa atu i mea nei, ae taufai oso mai ae le malamalama i mea ia e talanoa i totonu o le Maota, ae aogā fo’i mea e tutupu mo le aga’i i le lumana’i, e tatau a ona i ai se avanoa e manatua ai, e tatau ai ona fa’alogo mulimai ia muamai.
“Leaga ou te le’o talanoa atu i ni miti, o lea ou te talanoa atu i fa’amaumauga moni, o lea e pāsia e le Palemene, o le ala lena lea ou te fautua so’o ai i le toeaina lea, se soia ia le fai ma oso mai, ae tatau ona e tausi mamalu, o lea fo’i ou te vaai atu a talanoa mai ona faitau mai lea o ana mau, o lona uiga na tusi e le Faletua.