TEUTEUGA OLE FA’AVAE & TULAFONO TAUFAAOFI 2020- Matagaluega o Faamasinoga
Vaega 1.
(Ole Vaega Muamua lenei o le faatalatalanoaga a le Savali ma lē sa avea ma Loia Sili a le Malo (1988-1992), ma Faamasino Sili o le Malo o Samoa (1992-2019), Tiavaasue Patu Falefatu Sapolu, ua faailoa ai lona finagalo i Teuteuga o le Faavae ma Tulafono Taufaaofi i le Matagaluega o Faamasinoga ma Mataupu tau Faamasinoga.
E fa vaega o lenei faatalatalanoga ma Tiavaasue lea ua amata lomia e le Savali mo le silafia e le atunuu. O lenei la uluai vaega o se toe tepa lea i tua a Tiavaasue i le tala’aga o le Faamasinoga a Samoa mai taimi o Pulega a Siamani, agai mai i le taimi o Pulega a Niu Sila ma faasolo mai ai i le taimi na Tuto’atasi ai Samoa ma tu’ufaatasia ai lona Faavae.)
TIAVAASUE:
E faatalofa atu i le paia o le aufaafogafoga mai i lenei polokalame, ae e amata atu sa’u faamatalaga faapenei. O se tasi o mafuaaga e ala ai ona teuteuina se Tulafono, ona o se faafitauli ua tula’i mai i totonu o le atunuu, ona teuteu lea o le Tulafono, aua se vaifofō mo le faafitauli ua tula’i mai.
O le faafitauli la i la’u maitau ua tula’i mai, o le feeseesea’i lea o finagalo ma taofi ua faaalia e faatatau i le Tulafono fou po o teuteuga fou o le Faavae aua le Faamasinoga o Fanua ma Suafa.
Ae o le fatu lava o faafitauli i lo’u iloa, o le va faafeagai lea o aiā tatau a tagata taitoatasi e pei ona aiaia i lalo o le Faavae ma le pule mamalu a alii ma faipule o se nuu po o se afioaga.
I lo’u manatu, atonu e faigofie ona malamalama le mataupu po o le faafitauli ua tulai mai, pe a se’i toe tepa lava le atunuu i le talaaga o le Faamasinoga a Samoa.
I le taimi na taunuu mai ai papalagi ma i latou mai fafo, sa i ai lava le Faamasinoga a Samoa ma ana Tulafono. O le Faamasinoga a Samoa sa i ai, o le fono lea a alii ma faipule o nuu ma afioaga taitasi. Sa gafa le fono a alii ma faipule ma feeseeseaiga po o fefinauaiga po o ni soligatulafono foi, e tulai mai i totonu o se nuu ma o le Tulafono sa apalai o tu ma aganuu ia a Samoa, faapea ai ma le Tulafono e faaatatau i tu ma aganuu a Samoa.
O le tulaga lena sa i ai si o tatou atunuu i le taimi na taunuu mai ai Malo mai fafo.
Ona oo mai lea i le taimi o le Malo o Siamani. O le taimi tonu lena na pasia ai le Tulafono e ta’u o le Berlin Act po o le Tulafono i Perelini 1889. O le Tulafono lena na faatuina ai le Faamasinoga Maualuga lava a Samoa, sa ta’u o le Supreme Court. O lea la Tulafono, e le o se Tulafono a Samoa, o le Tulafono na fai e Malo mai fafo, ma faatuina ai loa le Faamasinoga Maualuga i totonu o Samoa. Sa i ai ma le isi Faamasinoga e pei o se Faamasinoga Faaitumalo sa ta’u o le Municipal Magistrate Court. Ae pei la o iinei a i le talafatai o Apia na agai i ai le malosiaga faaletulafono o lea Faamasinoga.
Ona oo mai lea i le 1903, na faatu loa e Siamani le Komisi e ta’ua o le Land and Titles Commission. O le Komisi lea sa gafa ma feeseeseaiga po o finauga e tulai mai i le va o tagata Samoa lava ia. E faasino lea ia latou suafa matai ma o latou fanua faaleaganuu.
E eseese la Faamasinoga ia e lua, e eseese Tulafono na faafoe ai, e eseese foi mataupu na agai i ai Faamasinoga nei e lua.
Ona oo mai lea i le 1914, i le amataga o le taua muamua a le lalolagi, ua tuua e Siamani Samoa, ae pulea loa ma faafoe e Niu Sila lo tatou atunuu o Samoa, e fai ma sui o lana Maiesitete o le Tupu o Peretania.
I le 1921, na pasia ai e le Palemene o Niu Sila le Tulafono e ta’u o le Samoa Act 1921 po o le Tulafono lea a Samoa 1921. Le Tulafono la lena a le Palemene o Niu Sila na faatuina ai le Faamasinoga Maualuga i totonu o Samoa sa ta’u i lea taimi o le High Court, a o lea ua ta’ua nei i lenei vaitaimi o le Supreme Court.
O le Tulafono foi lea o le 1921, na aloaia ai le Faamasinoga Maualuga a Niu Sila, o le Faamasinoga lena e agai i ai ni apili mai faaiuga a le High Court a Samoa. E le i aafia ai le Faamasinoga o Fanua ma Suafa i totonu o le Tulafono lea a Niu Sila 1921.
Ae o le Tulafono na taua o le Native Lands and Titles Protection Ordinance 1934, lea na toe suia ma ta’ua o le Samoa Lands and Titles Protection Ordinance 1934, o iina na faatuina ai e le Malo o Niu Sila le Faamasinoga e ta’u o le Komisi mo Suafa Matai ma Eleele Faaleaganuu.
I le 1937 na suia ai le Tulafono ma ta’ua ai loa le Komisi lea, o le Faamasinoga o Fanua ma Suafa. A o le itu lava e ao ona maitauina, e pei ona eseese le Faamasinoga Maualuga ma le Komisi o Fanua ma Suafa i lalo o le vaitaimi o Siamani, na faapena foi i lalo o le vaitaimi o Niu Sila. O le Tulafono 1921 – Samoa Act, na faatu ai e le Malo o Niu Sila le High Court ma aloaia ai le Supreme Court po o le Faamasinoga Maualuga a Niu Sila e fai ma Faamasinoga e ave i ai Apili mai le Faamasinoga Maualuga a Samoa, ae ese le Tulafono lea o le 1934 na faatuina ai e Niu Sila le Faamasinoga o Fanua ma Suafa. E le i tuufaatasia mea ia e lua.
O itu taua o le Tulafono lea 1934 a Niu Sila, ona o lo o aumai manino ai totonu o le Tulafono lea, e na o le Faamasinoga o Fanua ma Suafa e i ai le malosiaga e tagofia ai ma faia faaiuga i ni mataupu faatatau i suafa matai ma fanua faaleaganuu o tagata Samoa.
O lona uiga e leai se isi Faamasinoga i totonu o Samoa i lea vaitaimi, e mafai ona ia fofogaina ni mataupu faatatau i suafa matai ma fanua faaleaganuu o o tatou tagata, vagana le Faamasinoga lea o Fanua ma Suafa. E le gata i lea, ae i le fuaiupu 61 o le Tulafono lenei o le 1934, o lo o faamanino mai ai lava, e lē mafai e le Faamasinoga Maualuga po o se isi lava Faamasinoga ona iloiloina se faaiuga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa.
O lona uiga e lē mafai e se tagata i lalo o le Tulafono 1934, ona fesiligia se faaiuga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa i luma o le Faamasinoga Maualuga sa i ai i lea vaitaimi, po o se isi lava Faamasinoga. Ma o le tulaga a la lena na agai mai ai le Faamasinoga a Samoa seia taunuu ma i i le taimi na Tuto’atasi ai si o tatou atunuu i le 1962. E mavaevae lava le Faamasinoga o Fanua ma Suafa ma Faamasinoga ia o Soligatulafono po o Civil and Criminal Courts.
E le aiā foi le Faamasinoga o Soligatulafono ma civil disputes i faaiuga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa. E tuma’oti lava le Faamasinoga o Fanua ma Suafa, e pei ona i ai i lalo o taimi o Siamani.
Ona oo mai la lea i le taimi o le Faavae. A silasila toto’a i le faataotoga o le Faavae, o lo o aumai i le vaega e 6 o le Faamasinoga. O iina e faataoto mai ai le Faamasinoga.
Na pau lava Faamasinoga o lo o taua e le Vaega lea e 6, o le Faamasinoga Maualuga po o le Supreme Court; Faamasinoga o Talosaga po o le Court of Appeal; ma Faamasinoga e taua o Subordinate Courts, e aofia ai le Faamasinoga Faaitumalo; Faamasinoga o Aiga – Family Court; Faamasinoga mo Tupulaga Talavou – Youth Court ma le Faamasinoga o Ava Malosi ma Fualaau Faasaina po o le Alcohol and Drugs Court.
E leai ma se upu o ta’ua ai lalo o le vaega lea e 6 o le Faavae e faasino i le Faamasinoga o Fanua ma Suafa. Faatoa maua mai le Faamasinoga o Fanua & Suafa i lalo o le Vaega e 9 o le Faavae. O le Vaega la lea e 9 o le Faavae, e agai i mataupu faatatau i suafa matai ma fanua faaleaganuu.
O le fesili…Aisea ua faapea ai? Aisea ua le aofia ai le Faamasinoga o Fanua ma Suafa i totonu o le vaega e 6 o le Faavae lea e faataoto mai ai Faamasinoga a Samoa? Ae ua tuu le Faamasinoga o Fanua ma Suafa i le vaega e 9 o le Faavae o lo o aumai ai mataupu po o aiaiga faatatau i suafa matai ma fanua faaleaganuu?
Ou te manatu, o le mafuaaga, leaga o le mea lena na sau ai mai le taimi o Siamani ma le taimi o Niu Sila. E tuu eseese a Faamasinoga nei. E le i tuufaatasia, ma sa lē mafai foi i le taimi o Niu Sila ona tagofia e le Faamasinoga Maualuga po o se isi lava Faamasinoga ia se faaiuga e fai e le Faamasinoga o Fanua ma Suafa.
E iai le mea e ta’u i le Tulafono o le Legal Pluralism. O le uiga o lea mea, o se atunuu e sili atu i le tasi ana Legal System o i ai. O lona uiga e sili atu i le tasi ana faiga faaletulafono ma ana faiga faamasinoga. Ma e faapena uma lava atunuu o le Pasefika e aofia ai ma Samoa, sa i lalo o puleaga faakolone a Peretania e auala mai ia Niu Sila ma Ausetalia. O le uiga la o le mea e tau o le Legal Pluralism pe a tuu mai ia Samoa. E lua faiga tulafono ma faiga faamasinoga sa i ai Samoa i le taimi a o kolone i Malo mai fafo. O lea lava ua faaauau e oo mai i le taimi nei.
O le system muamua, lea na omai ma papalagi po o Malo nei mai fafo. O le system lona lua, o a tatou lava ia faiga faamasinoga ma faiga faatulafono sa soifua ma ola mai ai Samoa i tausaga e tele ua mavae. O le eseesega o mea ia e lua, ona o le Tulafono na omai ma Malo nei na kolone ai Samoa, sa apply ia Tulafono, e le gata i tagata mai fafo ae faapea foi ona apply i tagata Samoa.
A o tulafono ia e ta’u o Tulafono ma faiga faamasinoga a Samoa lava latou, e na o tatou lava na ola ma soifua mai i Samoa e apply i ai Tulafono ia ma faiga faamasinoga ia.
O le mafuaaga lenei, o Tulafono ia na omai ma Malo mai fafo, e pei o se faataitaiga, o Tulafono o Soligatulafono, lea e faapea mai, a faaoolima se tagata i se isi tagata, e mafai ona molia i lalo o le Tulafono ma faasalaina. O lena Tulafono, e apply e le gata ia i latou ia na omai mai fafo ma le Tulafono lea, ae apply foi ia tatou nei, na soifua ma ola a’e i totonu o Samoa. Ma o le uiga a la lea o le Tulafono lea mai fafo, e apply e le gata ia i latou mai fafo, a o tatou foi lea na soifua i totonu o Samoa nei ma e ona le atunuu.
A o le Tulafono la faasamoa, ma faiga faamasinoga a tatou, e lē apply ia latou ia mai fafo, e apply lava na o tatou. E ala ona faapea e lē apply ia latou nei mai fafo, aua foi o latou nei mai fafo, e leai ni o latou suafa matai, e leai foi ni o latou fanua faaleaganuu. Ae na o tatou nei na fananau ma soifua mai i Samoa, e i ai o tatou suafa matai ma fanua faaleaganuu, o lea la e apply na o tatou ia Tulafono nei.
O lea lava la, e atagia mai lava i le talaaga o le Faamasinoga a Samoa le mavaevae ma tuueseese o Legal Systems nei e lua.
I lalo foi la o Teuteuga o le Faavae e pei ona faatula’i mai nei e le Malo, o lo o atagia mai ai lava le tulaga lea. Ou te faatusalia tulaga ia o faiga faamasinoga ma faiga tulafono nei e lua, e pei o ni vaitafe e tafe i ni alavai se lua e eseese, ae parallel, e lē fekolosia’i, e lē mix vai nei e lua, e ō eseese lava. Ae tasi lava le itulagi e tafe agai iai vaitafe nei. E faapena le mea lea e i ai le tatou atunuu ma isi atunuu o le Pasefika sa kolone i lalo o Niu sila ma Ausetalia.