PULEGA LELEI E FANAU MAI AI SE VAEGA FA’AUPUFAI MAUTU
Tusia: Tusiga Taofiga
“Manatua e le’o se mea faigofie le filifiliga o se ta’ita’i, ma o i si mea ia e silasila toto’a i ai le matou Vaega Fa’aupufai (HRPP), o se tagata e galue mo le fa’amao’opo’opoina o le Vaega.
O le tali lea a le Palemia, o le Ta’ita’i fo’i o le Vaega Fa’aupufai a le HRPP, e fa’amanino ta’iala ma faiga fa’avae o lo o mulimulitu’i i ai lana ta’ita’iga o lenei Fa’afaletui mo lona mao’opo’opoga ma le fa’amaoni ina ia tumau pea le fa’atuatuaina e Samoa aoao.
O le mafua’aga lena, na saunoa manino ai Tuilaepa, e mata’itu toto’a ai e so’o se Ta’ita’i o se Patī se tasi e solia faiga fa’avae ma ta’iala ua mae’a fa’ata’atitia mo le mao’opo’opoga o le Vaega, ina ia ‘aua ne’i taumate e le HRPP le fa’amaoni ma talitonuina o se Ta’ita’i i lana ta’ita’iga.
“Manatua fo’i ia i ai le mao’opo’opoga, auā o le mao’opo’opoga e tūtūmau ai ma fa’atino ai galuega lelei, o le ala fo’i lena na matou faia ai le tulafono lea ua teuteuina ai ma le Fa’avae, afai e i ai se tagata ua i totonu o se Vaega Fa’aupufai, ae atagia mai ua alu fa’atuina lava sana vaega, ua tatau loa ona fa’amavae, o le tulaga la lena, ua tatau ona fa’amavae ae alu loa e toe fai le faiga palota.
“I lalo la o le tulafono, e i ai togafiti ua fai e isi, ua o ‘ese mai Vaega Fa’aupufai, ae ua le toe o la e fai latou faiga palota, ae ua fa’aopeopea ai lava fa’alēiloga fa’apea i le tu tu to’atasi, e lē afāina la ona e le’i fa’atuina sana Vaega Fa’aupufai, auā sa tupu muamua fo’i le mea lea.
“Ae e i ai itu e ono a’afia, aemaise o le vaai atu i nisi taimi, ua omai fa’atasi, ua tu tu fa’atasi mai i se mataupu, ua feoa’i fa’atasi mai, e ta’u mai ai, o la ua fai le latou vaega, o le fa’auigaina lena o tulafono e Loia, o lona so’o se tasi lava e alu ‘ese atu ma le i si Vaega Fa’aupufai, ae ua fuifui lua mai ma se isi, e tete’e i ni tulafono e avatu i le Palemene, a’o aga ma manatu e fa’aali mai e tutusa lelei a, o lona uiga o la ua i se Vaega Fa’aupufai e tasi, o iina la e activate ai loa ma le tulafono.
“Ua uma fo’i ona ou faiatu muamua o le tagata lava e fa’amaoni, e na te lagona le guilty, i le sesē o lana mea ua fai, ua na talepeina lana folafolaga na faia i lona Itumalo, o le a sau ii, i le Vaega Fa’aupufai e fai uma aiaiga e pei o palota e autasi uma i ai le Fa’afaletui, o le auala lena e ta’u atu ai i le Itumalo e le’o toe i ai i le Vaega, ua na lē usitaia ma ua ia solia le fa’atuatuaga ma le fa’atonuga a tagata na palota ia te ia.
“O le tagata a la e toa le loto, e toe fo’i lelei i lona Itumalo e fai le Palota, e te lē toe fa’atali, e te alu ese loa ma le Vaega Fa’aupufai e alu loa e toe fai le faiga palota.
“E na’o le to’atolu lava Faipule na faia le mea lea, talu ona pasi le tulafono lenei, o Palusalue, Vaai ma Lealailepule, na’o le to’a fo’i lea na o latou iloa o le a fa’atuina le latou Patī fa’amavae mai loa.
“E tatau la ona ou fa’apea atu, e na’o le to’atolu lava Faipule fa’amaoni o le Palemene, na fa’amavae ona toe o lea fai a latou faiga palota, e le’i fa’atali i se isi e faiatu e fa’mavae mai, ona o loa lea fai le palota la’ititi lea na toe sao mai ai Vaai ma Palusalue ae TKO ai loa Lealailepule.
“Manatua o Lealailepule lea sa ta’ita’i i le Vaega Fa’aupufai a le Tautua Samoa, o le fa’autaga fo’i a Lealailepule lea na maua ai le igoa a le Vaega lea, o le “Le ala i le pule o le tautua”, o’o loa i le Palota i mulimuli mai, toe fo’i mai loa Lealailepule i le matou Vaega Fa’aupufai ina ua silasila atu le Faipule e fai si umi o nofonofo ai i o, ae lelei ona sau i le Vaega Fa’aupufai lenei, o lo o sosolo ana galuega i faiga fa’avae lelei ma talitonuina.
“Ae matou te feiloa’i ma feiloa’i pea ma tapā finagalo o so’o se Faipule, e fa’apea fo’i i ‘ai latou ua o ‘ese, sa lelei a mea uma, ae na’o na o ‘ese atu lava, faimai fo’i lea ua leaga lea mea, leaga mea uma, ua fa’aletonu mea uma, ae sa lelei lava i taimi a’o saofa’i ai i totonu ii.
“Auā manatua e toe inu lava le tagata, i fua o ana galuega ma lana tautua.”