SUĀVAI MAMĀ O LE OLA MO TAGATA UMA
Tusia: Taunuuga Toatasi
E silia i le 5,000 le aofa’i o aiga i Lepale, Faleasi’u – Uta ma Fasito’o – Uta ua fa’amanuiaina i le suāvai mamā mai le Malo tauala atu i le Pulega o le Suāvai.
O le tau atoa o lenei atina’e tele e $7,012,242.39 ma na fa’atupe e le Faletupe o le Lalolagi ma le European Budget Support.
O le miti ua taunu’u e pei ona fa’aālia e le tinā ia Penina Solomona o Lepale, Faleasi’u – Uta le maua o le suāvai e fa’aāoga i aso uma.
“I aso ua tuana’i sa matou aga’i ai i nu’u tuaoi matou te su’e vai i ai, matou te o ma paelo ma fagu e ti ai totonu vai, ina ia lava lelei mo matou.
“Fa’afetai lava i le Malo ma le Pulega o le Suāvai, o lea ua mafai ona matou maua suāvai e fa’aāoga mo le gasesega o taumafa, fa’aāoga mo a matou fa’ato’aga ma matou feinu ai.
“O le suātimu sa tele ina matou fa’alagolago i ai, ae a leai se timu, ona matou toe aga’i fo’i lea i nu’u tuaoi matou te su’e vai ai.
“O se fa’afitauli tele na feagai ma matou i lea vaitau, ona o le aga’i i aso uma aso uma i nu’u tuaoi e asu vai mai ai.
“O le i si vaega na mo’omia tele ai le suāvai, o matou meatotō, ona o le alagātupe lea a le matou aiga, o matou fua o fa’a’ele’eleaga ma matou togalā’au ‘aina,” o le fa’aopoopo lea a Penina.
O le vaega muamua o le galuega e aofia ai le fausia o le tane vai, ta’iga o alā paipa ma le tanuga o ogāpaipa e aga’i ai le suāvai i nei afio’aga.
O lona vaega lua, o le fa’amae’a lea ona fausia o le tane vai ma le fa’apipi’ina o laina paipa.
O le vaiaso ua mavae, na malaga atu ai le Malo mo le tatala aloaia o atina’e tau suāvai i Lotofaga Aleipata, Aleisa fa’apea ma le atina’e o le suāvai i Lepale, Faleasi’u – Uta ma Fasito’o – Uta.
I le saunoaga autu a le Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, na ia toe fa’apupula ai le va’aiga taula’i a le Pulega o le Suāvai i le unaia o le suāvai mamā e maua fa’apea isi auaunaga tau suāvai lelei ma le soifua maloloina lelei.
Saunoa Tuilaepa o se tasi lea o vaega o atina’e ua fa’aigoaina o le climate resilience of coastal resources and communities Project supported by Pilot Program for Climate Resilience’ assistance (PCCR).
Sa fautuaina malosi fo’i e le Palemia aiga ma i latou uma o le a fa’aāogaina lea auaunaga a le suāvai, ina ia tautuana ma i latou le totogiina o pili o le suavai.
“O le fa’atumauina o le maua pea e i tatou o le suāvai, o le matāfaioi lea a tagata uma ma le Pulega o le Suāvai, ina ia mautinoa o lo’o maua le suāvai mamā ma le maloloina lelei.
O le atina’e mo le suāvai i Lotofaga sa fa’atupeina lea e le Malo o Europa i le tau e $480,000.
O le galuega i Lotofaga e aofia ai le tane vai sa fausia e le Konekarate o le Bluebird ma le fa’apipi’ina o le 8 kilomita le umi o laina paipa sa feagai ma le Pulega o le Suāvai ma e tusa ma le 768 le aofa’i o aiga i totonu o Lotofaga o le a maua le suāvai mamā.
Na fa’afetaia fo’i le Malo e le sui o le afio’aga, Tupuola Oloiali’i Koki Tuala ona o atina’e ua mafai ona fa’atino i totonu o le afio’aga, lea ua manuia ai aiga.
O le galuega o le auala mo le afio’aga e pei ona tatala i le tausaga ua mavae ma le galuega o le suāvai lea ua molimauina i lenei tausaga, o atina’e ia na saunoa Tupuola, ua manuia ai le afio’aga aemaise o aiga.
Suāvai mo Aleisa i Sisifo ma le fa’aleleia o le auala i Laloanea
O le tau aofa’i o atina’e ia e lua e $2,833,701 ma sa fa’atupeina lea galuega e le Faletupe o le Lalolagi ma Europa.
E aofia ai ma le fa’apipi’ina o laina paipa ma le fa’aleleia o le auala tele i Aleisa i Sasa’e fa’atasi ai ma le auala i Laloanea, auala i Cecelia, auala i Amosa ma se vaega o le auala i Falemauga.
O le fa’apipi’ina o laina paipa sa feagai ma le Kamupani o le Bluebird, a o le tane vai sa fausia e le King Construction.
