E SESĒ, E LEAI NI ALAUNI O TUFATUFA ATU
Tusia: Tusiga Taofiga
E sesē ma e lē fa’amaonia tu’ua’iga a nisi ua fa’asalalauina fa’alaua’itele e fa’apea, o lo’o tufatufaina alauni i nu’u o lo’o latou taliaina Tulafono Tau Fa’aofi e tolu mo le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa e pei ona fa’agasolo fa’atalanoaga ma nu’u ta’itasi i le taimi nei.
O le fa’asa’oga lea o lea mataupu e pei ona fa’ailoa mai e le Failautusi o le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa, Tiatia Graeme Tuālaulelei i se talanoaga ma le Savali.
Saunoa Tiatia e fa’apea;
“E le’o ni alauni seleni sa tu’uina atu e le Komiti mo nuu ma afio’aga. O le sini autu o Tulafono nei, e mo le si’itia o le ta tu ma le ta aganuu ina ia aloaia i totonu o le Fa’avae. O le fa’aaloalo e tali atu ai i le fa’aaloalo, o le ta tu lena ma le ta aganuu.
“O nisi o afio’aga sa autova’a atu mo lenei fa’amoemoe, sa fa’atino le ta tu ma le ta aganuu e ala i le ali’itaeao a Matai o ia nu’u ma afio’aga.”
“O lona uiga, o se vaa’iga lē fa’aaloalo tele, le tu’umuli gūgu o le Komiti ma le Ofisa nei, ae le tali atu i le fa’aaloalo po’o le usu – fa’aaloalo a se nu’u po’o se afio’aga e fa’afeiloa’i ai la matou o’o atu mo le fa’ataunu’uina o lenei fa’amoemoe.”
Ua tali manino Tiatia e tusa ai ma nisi o atugaluga lē fa’avāea, ua tā’ina sesē ai nisi o le atunuu, ona o fa’asalalauga e fa’apea a talia e se nu’u tulafono tau fa’aofi nei e tolu ona leai lea o se latou seleni e maua, ae a talia ona maua lea o alauni mai le Komiti Fa’apalemene.
Peita’i na manino i le feso’ota’iga a Tiatia ma le Savali, na ia fa’ailoa ai e fa’apea,
“Leai, o Tulafono o lo’o lauliliuina nei, o ni Tulafono e a’afia ai le atunuu atoa. Ma o le ala lea ua finagalo ai le Komiti e ao ona fa’asopolia Upolu ma Salafai, e sa’ili mai finagalo fa’aālia o le atunuu lautele, ona o ni Tulafono e a’afia ai Fa’amasinoga e tagofia ai measina a aiga Samoa.
“O lona uiga e le’o se faiga fou lea tulaga i fa’atalanoaga masani mo ni tulafono tau fa’aofi e iloiloina e se Komiti Fa’apalemene a’o le’i tu’uina atu le fautuaga e ala i se lipoti fa’apitoa i totonu o le Palemene o Samoa.
“O lo’o manino lava aiaiga o Tulafono Tumau 155, e mafai ona tu’uina atu seleni e tutusa ma alauni o lo’o tu’uina atu i Molimau a le Fa’amasinoga e fua i le mamao o afio’aga e afifio mai ai.”
“E pei ona fa’ailoa atu i Faiga Fa’avae Fa’a-Palemene, so’o se Tulafono e fa’ata’atia i le Laulau a Fono a le Palemene, e fa’asalalauina fa’alaua’itele e le Ofisa o le Fono Aoao mo ni finagalo fa’aālia po’o ni molimau tu’u fofoga po’o ni molimau tusitusia e fa’atatau i se Tulafono e fa’ase’e atu mo iloiloga a Komiti Fa’a-Palemene.
“O le fa’amoemoe a le Ta’ita’ifono ma le Komiti, o le sailia lea o finagalo a le atunuu lautele ma fa’amalamalama sini autu o nei Tulafono. O le avanoa fo’i e tali atu ai le Komiti i fa’afesili a le atunuu lautele.
“E le o se matafaioi a le Komiti o le tauanau lea o le tofā ma le utaga a nuu ma afio’aga. E i ai nuu ma afio’aga e le’i lagolagoina le fa’amoemoe o nei Tulafono peita’i sa fa’atino fa’aaloaloga mo le Komiti.
“O la ta tu ma le aganuu lena. Ae o le itu ia mautinoa, e le’i nofoa’i ai le Ta’ita’ifono ma le Komiti, ae tali atu i le fa’aaloalo ma le fa’aeaea e tusa ai ma le tatou aganuu. Mo le silafia, o tupe lava sa mā’au i ai le Ta’ita’ifono ma le Komiti sa taui atu ai i le agalelei o ia nuu ma afio’aga.”