Share this:

LOMIGA O LE PALEMIA: MO TUPULAGA LALOVAOA

Tusia: Tusiga Taofiga

O le silasila mamao a le Palemia, Tuilaepa Dr Sailele Malielegaoi i fanau faimai a le atunuu, o le mafua’aga lea, ua ia finagalo ai ia tusia le Tala Fa’asolopito o lona soifua e ala i le lomiga tusitusia ua fa’aigoaina o le (Memoir) O le Palemia.
Ma o le sini autū lea ua fa’aliliuina ai le O le Palemia i le Gagana Samoa lea ua fa’amoemoe e mae’a ma fa’asoa atu lea i le fa’ai’uga o le tausaga nei.
Ua mae’a ona tusia i le gagana peretania le tusi lenei a le Ta’ita’i o le Malo, peita’i o lo’o tālia le taimi e mae’a ai ona lomia lenei lava tusi i le gagana Samoa mai le Iunivesite Aoao a Victoria, NZ.
Fa’ailoa e Tuilapea, o lona naunauta’iga, ia tutupu a’e fanau lalovāoa a le atunuu, ma vaai i fa’amaumauga o ala na uia mai e Ta’ita’i o Samoa ua mavae, aemaise fa’afitauli ma lu’itau na o ia savalia.
Saunoa le Palemia e fa’apea;

“O le mafua’aga na ou tusia ai le tusi lenei, e fesoasoani i Leaders of the Future, i tagata e fia avea ma Ta’ita’i o le Malo i le lumana’i, lea ou te tusia uma ai lava o’u toma’i fa’apitoa ‘ese’ese (experiences), i lo’u ola mai Lepā o’u sau ai iinei, pei o se lu’itau o lea ou te manatu, e aogā mo fanau uma a Samoa o lo’o soifua mai nu’u i tua.
“’Aua ne’i fa’apea e te ola mai nu’u i tua, ona e tilotilo mai lea iinei i fanau a e maumea, ona fa’avaivai ai lea, ‘aua, afai na ou sopo mai tuā, na ou sau mai le ta o le 4am i le vaveao matou uma ma nai o’u aiga, ae fa’atoā taunu’u mai Falefa, ou te oso mai luga o mauga, pe ou te sau mai fo’i i gatai i le matafaga i Falealili taunu’u mai i le taulaga o Apia i le la, i le leaga ma le faigatā o aso na.
“A’o aso la nei, ua sili atu ona faigofie, o lea ua tala atu i tua, faiaoga lelei, e leai se mea e te toe sau ai i Apia, e tutusa lelei lava gagu e te maua i tuā ma gagu e te maua iinei Apia.

“O le ala lena ua ou fa’amaumauina ai, ua ou manatu fo’i lea i le faigatā o le olaga lea na ou ola mai ai ma le lē tagolima, e mafai lava e so’o se tamaitiiti po’o so’o se teineitiiti ona taunu’u i le maualuga lea ua ou o’o i ai, ‘aua le fa’avaivai.
O Tuilaepa, sa soifua mai i se aiga lima vaivai, ma o se tagata na ola mai i le soifuaga fa’asamoa moni i nu’u i tua (Lepā), peita’i o le finau o ona tuaā ma lona aiga e ave o ia i le aoga, fa’atasi ai ma lona taumafai malosi i le aoga, ua i’u manuia ai ana taumafaiga, ma pale ai i nei fa’amanuiaga e tele mai lo tatou Matai Sili.
E le’i pito tasi le silasila a le Palemia i le mafua’aga na tusia ai lana tusi, peita’i na ia fa’ailoa fo’i le tāua tele o lenei lava tusi i mātua, aemaise Ta’ita’i o Samoa o lo’o i ai nei.

“O le lu’itau fo’i lena ma mātua i tua, o le mafua’aga lena ua ou tusia ai le tusi lenei, tusa o se tala o mea na ou sau ai, ina ia faitau ai fanau o le lumana’i, o se lu’itau lea mo latou, aemaise fo’i o i latou e fia avea ma Faipule, o lu’itau na fa’afeagai ma a’u e te ono fa’avaivai ai, a’o mea ia na tauau ou te fa’avaivai ai, ae na ou finau pea ma ou finau pea.
“E o’o fo’i i le filiga o Malo ma le Ta’ita’i o le Malo, o le tāua ia, ma o tagata ia na ou a’oa’oina mai ai ni lesona aogā i totonu o le Palemia, i le vaai, fa’alogo, o le Afioga ia Tupua, Vaai, Tofilau ma latou auala ‘ese’ese la latou ta’ita’ia ai le Malo aemaise o le taimi umi na galue ai i le Matagaluega o Tupe, ma ou fa’alogo ma matamata ma mafaufau loloto i fuafuaga fai o galuega ta’itasi o lo’o fa’atino i lea taimi i lea taimi.”
I le auau atoa o le finagalo o le Palemia, e pei ona fa’ailoa i lana polokalame fa’apitoa o “Lou Valaauina,” a le TV4 Upu Mana, ina ia ‘aua le manatu maualalo se tasi i lona fa’asinomaga ma lona tāua, tusa pe matitiva, lima vaivai lou aiga, le tagolima, a ia finau pea, ma fa’amaoni i a’oa’oga ma galuega, aemaise le tumau o le fa’atuatua fa’amaoni ia Keriso Iesu, o le ala o fa’amanuiaga.

Share this: