FA’AFETAIA LE MALO E ANA TAMAFANAU I IAPANI
Tusia: Taunuuga Toatasi
E le’o toe mamao ona fa’ataunu’u lea o le malaga fa’apitoa togipau (Chartered Flight) ua fuafua e le Malo Samoa, mo le toe fa’afo’i ma’i o fanau a le atunuu ua mae’a a’oa’oga i Ausetalia, Saina, Iapani ma Papua Niu Kini aemaise nisi o Misionare Samoa (faifeau tala’i) ma sitiseni Samoa e nofomau i Samoa nei, sa taofia i Ausetalia ona o le Koviti – 19.
O lea fa’ai’uga a le Malo, na fa’ailoa ai le agaga fa’afetai i nisi o tamafanau a Samoa o lo’o aumau i ia atunuu, o le a maua avanoa e toe taliu mai ai i fanua.
Peita’i o nisi o alo nei o le atunuu sa ao’oga i Iapani, na aumai fa’apitoa lava le tatou tusi tusitusia, e fa’afetaia ai le Ta’ita’i o le Malo ma le Kapeneta, i le amanaia o le latou talosaga mai, mo se malaga fa’apitoa e toe fa’afo’i mai ai latou i aiga i Samoa nei.
O le pine fa’amau lea e fa’ailoa ai le galuega fitā a le Malo o lo’o fa’agasolo pea i le taimi nei, e ala i le mata’itu o tuaoi fa’avaomalo, ma le fa’aauau pea o fe’utana’iga fa’avaomalo mo malaga fa’apitoa.
O lea malaga fa’apitoa o se tasi lea o vaega o le Teuteuga o le Poloa’iga o Fa’alavelave Tutupu Fa’afuase’i mo le Koviti – 19 na amata fa’amamaluina i le Aso 2 o Setema 2020.
O le fa’ai’uga o le masina o Setema, ua fuafua e fa’atanu’u ai lea malaga fa’apitoa togipau.
O le fa’afetai tusitusia lea a tamafanau a le atunu’u i Iapani sa lafoina mai i le Palemia ua lomia atu lona atoaga mo le silafia e le atunuu.
Setema 2, 2020
Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi
Palemia o Samoa
Ofisa ole Palemia
Apia, SAMOA
Tusi Fa’afetai mole Fa’amaninoga o Fuafuaga ale Malō mo le toe fa’afoiina atu o Tamaiti Aoga oloo iiei i Iapani
I lo’u ava tele male migao e tatau ai ua ou tusi atu ai i lau Afioga e uiga i le mataupu pei ona tusia i luga. O a’u o Luteru Tauvale, lea sa tu’uina atu le talosaga e ala i feau tusitusia pei ona fa’aleoina ele TV3 ile vaiaso ua tuanai, mo se finagalo o le Malō Samoa mo i matou olo’o ua maea aoaoga iinei i Iapani ma ua toe fia foi atu i Samoa.
Lea e fa’alogologo lava ma maitau atu male toto’a i polokalame ma lau Afioga, ua malamala ma maua ai le to’a ona o fuafuaga pei ona fa’ailoa mai ao iai ile lenei vaitau ma aafiaga ole Koviti-19. Talitonu o lea ua vavala mai atata o ta’ulelei ma atonu e le’o toe umi se taimi ae fa’ataunuu loa le faigamalaga pe a ō gatasi fufuaga uma fa’atasi ai male mafuta mai ole Silisiliese.
E avea ai lo’u faatauvaa e fai ma sui o matou tamaiti aoga olo’o iinei i Iapani e fa’afetaia ai le Malō Samoa tauala atu i lau Afioga le Palemia. Manino ma malamalama fuafuaga fa’ata’atia e uiga ile malaga ua loma nei. Ua te’a foi se popole ma se atugaluga sa matou nonofo ma matou ae ole a fa’atali e fa’atino aiāiga uma ole a tu’uina mai auā tapenapenaga mole toe taliu atu. Fa’afetai Fa’afetai tele lava, Malo le Tōfa.
Fa’amalūlū atu ai i lau Afioga male Malō Samoa pe afai ua sopotuāoi se taumafai atu, ma lē tau Tamali’i i lau silasila se upu. Ae e matua atu lava iina so matou vaivaiga. Momoli atu alofaaga iai latou uma o Tupu ma Tamalii male mamalu ole Atunuu olo’o gapātia i le tautuaina o si o tatou Malō ma ona Tagata. Iai pea le Agalelei ole Atua isi o tatou Atunuu.
Manuia ou faiva ile Taitaiina ole Malō Tutoatasi o Samoa.
Male Fa’aaloalo Tele
Luteru Tauvale
O i matou uma nei e toalima, ma e le’o aofia ai nisi Tamaiti pe toalua/toatolu ua le maua se feso’otaiga ile taimi na tusia ai lenei tusi.
1. Ari Hazelman Nuanua O Le Alofa (NOLA) Completed the Duskin Leadership Training Program for people with disabilities
2. Leativaosalafai Okesene Samoa Qualification Authority Graduated with Master of Global Environmental Studies
3. Robert Bartley Ministry of Works and Infrastructure Graduated with Master of Arts in Policy Science
4. Agape Feunai Papalii Scientific Research Organization of Samoa Graduated with Doctor of Science (PhD) in Agriculture Science
5. Luteru Tauvale Ministry of Natural Resources and Environment, Meteorology Division Graduated with Doctor of Science (PhD) in Meteorology and Climate