FA’AGASOLO FE’UTANA’IGA MO SE VA’ALELE FOU A LE SAMOA AIRWAYS
Tusia: Tusiga Taofiga
E ui i a’afiaga o femalaga’iga fa’avaomalo ona o le Koviti – 19, ae le fa’aitiitia ai fuafuaga fa’agasolo a le Kamupani Va’alele a le Samoa Airways mo le fa’amautuina o se va’alele e lisi mai e toe fa’aauau ai lana tautua.
I le feiloa’iga a le Palemia, Tuila’epa Dr Sa’ilele Malielegaoi ma le Savali i le Aso Gafua, na fa’ailoa ai e le Ta’ita’i o le Malo, o se taumafaiga o lo’o feagai pea ma lu’itau ona o le Koviti – 19.
Peita’i e maualuga le tofā a le Malo, e ala mai i taumafaiga a le Pulega o Kamupani Va’alele, e ono taunuu mai i fanua i se taimi o le masina o Oketopa po’o le amataga o Novema se va’alele lisi e fa’aāogaina e le Samoa Airways.
O lenei fuafuaga e ono i ai ni suiga e pei ona molimauina i masina ua tuana’i, le lē fa’ataunu’uina o le sainia o le maliega e lisi mai ai se va’alele mai kamupani sa fe’utaga’i ma le Samoa Airways.
Ua fa’ailoa fo’i e le Ta’ita’i o le Malo, e lē aumaia e le Malo se va’alele i le ituaiga o le Boeing lea sa tupu ai nisi fa’alavelave, ma ma’imau ai le tele o soifua o tagata mai nisi o atunuu o le lalolagi sa o latou fa’aāogaina lea auaunaga.
Ae i le fuafuaga mamao a le Pulega o le Samoa Airways, ua fa’ata’oto ai ana malaga masani mo se va’alele e fa’aāoga e tatou, aga’i atu i Niu Sila, Ausetalia fa’atasi ai ma Hawaii ma o lo’o silasila mamao pea le Malo, i le ono talafeagai ai lea o le lua o ni va’alele e lisi e Samoa e fa’aāaogaina e lana Kamupani Va’alele.
I le vaaiga mamao lava lea a le Malo, o lo’o manino ai ana fuafuaga ua fa’ata’oto mo le fa’aauauina pea o ana faigamalaga i le va o tatou ma isi atunuu o le Pasefika e aofia ai Tonga, Le Atu Kuki, Amerika Samoa ma isi.
Mo le malae va’alele i Ti’avea, o lo’o fa’aauau pea fa’atalanoaga mo ni va’alele i le ituaiga ATR42 ma le DASG8 – 100 e 50 le aofa’i o le pasese, auā femalaga’iga i le va o Samoa ma isi atunuu o le Pasefika.
E pei ona fa’asalalauina e le Samoa Observer, o le malae va’alele o lo’o i Ti’avea e gafatia ai lava ona tu lau’ele’ele ai va’alele tetele peita’i na tali le Minisita o Malae Va’alele ia Papali’itele Unasa Niko Lee Hang, o le fa’ata’otoina ma le tusiaina ma le galuega atoa o le malae va’alele i Ti’avea, e le’o aofia ai se fuafuaga mo ni va’alele tetele e tu lau’ele’ele ai.
O lenei malae va’alele e 1,400 mita le umi, ma ua fuafua fo’i mo ni fa’alavelave fa’afuase’i (emergencies and natural disasters). Ma ua fa’amauina o lenei malae va’alele e sili atu lona malu puipuia nai lo le malae va’alele sa i ai muamua i Fagali’i.