O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
Amiatutolu Alatinafuauli
52 Vailoa, Aleipata
Ia te a’u lava ia, e lagona le fiafia ona ua ou molimauina fo’i le manuia ua maua e o tatou aiga o lo’o maua avanoa i nei polokalame. Ua maua ta’avale, ua mautu fale palagi o aiga, auā o lea sa fa’agasolo atu lava asiasiga a sui o kamupani sa galulue ai i tausaga ua mavae, i le fia molimauina fo’i o nisi o atina’e o aiga sa fa’atino i tupe na maua mai le galuega. I totonu fo’i o le matou nu’u, o le to’atele o tamaiti na malaga i galuega fa’avaitaimi nei, ua fai ta’avale, e lagona ai lava le fiafia, ona o lo’o aogā le polokalame i o tatou tagata.
Ae fa’afetai i nai kamupani i Ausetalia ma Niu Sila ua mafai ona toe maua avanoa o nai o tatou tagata e galulue ai, e ui o lo’o pepesi le fa’ama’i. E fa’afetai fo’i i le Malo, ona o lenei polokalame, ua maua ai avanoa o tatou tagata e malaga atu ai mo galuega fa’avaitaimi e sa’ili ai manuia mo aiga. Auā o nei galuega, e tasi lava lona fa’amoemoega, o le tausiga o tatou aiga i Samoa. E o’o fo’i i avanoa ua maua mai mo nai seila, e lagona ai lava le loto fa’afetai, so’o se avanoa lava fa’apea, e tatau lava ona fa’aāoga, auā tatou te le’o iloa po’o fea o lo’o ta’oto ai manuia mo nai o tatou aiga aemaise o fanau.
O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
So’osemea Amituanai
51 tausaga o Sala’ilua / Vaitele – Fou
Ou te fa’afetai i le Atua ona o lo’o malutia pea Samoa i ona ā’ao alofa. Fa’afetai fo’i i kamupani ua latou toe fa’afaigaluegaina nai o tatou tagata, ona e ui o lo’o pepesi le fa’ama’i, ae o lo’o maua pea avanoa faigaluega e galulue ai ma fesoasoani mai i aiga. E i ai lo’u talitonuga ua to’atele nisi o aiga ua manuia i lenei polokalame ma e lagona ai fo’i le loto fa’afetai i le tatou Malo ona o le sa’ili manuia mo tatou aiga.
O le agaga o le fa’afetai, ona ua le tasi ua atulasi fa’amanuiaga e maua e o tatou tagata ona o polokalame fa’agasolo a le Malo. Auā a silasila fo’i i le amataga, na amata na’o Niu Sila, a’o lenei ua o’o i Ausetalia le polokalame fa’avaitaimi e maua ai galuega mo nai o tatou tagata.
O le ata vaaia lea tatou te iloa ai le tāua o lenei polokalame mo tatou aiga. O le sa’iliga manuia mo le atina’e o aiga, lea ua ta’imua ai le Malo e ala i lenei polokalame. Ua tele aiga ua mautu fale, o ta’avale, o faleoloa, o fanua ma lafumanu. Ae na’o se tu’ualalo mo nai o tatou uso aemaise seila o le a maua avanoa e malaga atu ai e galulue i luga o va’a, ia tautuana ma outou le tapua’iga a aiga, o mātua, fanau ma ta’ito’alua. O le sa’iliga manuia e le’o se mea faigofie, ae a tatou fa’amuamua le Alii i so’o se mea, e le taumate lona taunu’uga. Ia toa’aga e tatalo i le Ali’i e maua ai mafaufauga lelei, ma ia maua ai pea lo outou malosi e fa’atino ai le tou galuega. Ia outou mataala fo’i i lenei vaitau o le pepesi ai o le fa’ama’i, ina ia malutia pea outou soifua i aao o le Alii.
O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
Uelese Mulipola
54 tausaga o Tafa’igata
E to’alua la’u fanau ua maua mai fa’amatalaga, ua toe maua avanoa e toe galulue ai i kamupani sa galulue ai. O le fa’afetai lena i le Atua ona o lo’o maua pea avanoa a nai fanau aemaise fo’i o nai o tatou tagata sa malaga atu mo galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia. O la’u fanau o lo o galulue i Niu Sila, ma e lagona le fa’afetai i nei kamupani, ona o avanoa ua toe maua e nai o tatou tagata, e ui o lo’o pepesi le fa’ama’i o le Koviti – 19. O le isi o’u atali’i ua fa’alua ona alu, a’o le isi o la fa’ato’a maua lona avanoa faigaluega.
Ou te fa’afetai fo’i i le Malo o Samoa mo lenei polokalame ua maua ai avanoa faigaluega a nai fanau. E i ai lo’u talitonuga o lo’o tausisia pea ei latou aemaise fo’i o kamupani o lo’o galulue ai le tulaga o puipuiga mai le fa’ama’i, ina ia ‘aua ne’i a’afia se soifua.
Talosia fo’i le fa’amoemoe o nai tamafanau o le atunu’u o lo’o galulue i luga va’a, ia maua pea le onosa’i ma le fa’apalepale ma ia toa’aga e tatalo, ma ia maua pea lo latou malosi e fa’atino ai galuega. Pau o se tu’ualalo, ia tumau ai pea i le fa’amaoni. O le toe maua o avanoa, ua mautinoa ai le fa’atuatuaina o outou e kamupani o lo’o outou galulue ai. Saga’i ane laia e galulue ma le fa’amaoni, ma ia fa’amuamua le Atua i so’o se mea tou te faia.
O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
Otesa Maeli
59 tausaga o Saleapaga.
E lagona le loto fa’afetai ona o avanoa ua toe maua e o tatou tagata e toe galulue ai e maua mai ai fesoasoani mo aiga i Samoa nei. E fa’afetaia ai fo’i kamupani i na atunu’u ona o le toe manana’o e fa’afaigaluega nai o tatou fanau e ui o lo’o a’afia le lalolagi i le Koviti – 19.
E fa’afetaia fo’i le Malo o Samoa ona o lenei polokalame ua maua ai manuia mo nai o tatou aiga. To’atele aiga ua manuia, e o’o lava i totonu o le matou nu’u aemaise o le matou aiga. E i ai le atali’i o lo’u tuagane ua fa’atolu ona malaga i galuega fa’avaitaimi. O le tagata lava ia e ala ai ona lē maua fa’amanuiaga o lo’o maua mai i galuega nei. Talu ona malaga le atali’i o si o’u tuagane, ua mautu le fale, o ta’avale fa’apea ma meāfale, o mea sa le maua i na taimi, a’o le taimi nei, ua matuā mautu mea uma. Afai e alu le tagata i galuega fa’avaitaimi nei, ma le mafaufau o le sailiga manuia lea e malaga ai, e talitonu o le a fa’amanuiaina fo’i lona olaga aemaise lona aiga.
O tatou o tagata atia’e, tatou te manana’o e mautu o tatou aiga, o le avanoa lenei tatou te fa’ataunu’u ai na mea uma. O avanoa lē aumaua e saili ai manuia a nai o tatou aiga. E lē tatau fo’i ona tatou fa’atamala, auā e i ai le talitonuga, o le taimi lava e te sasi ai, ua fa’amuta ai fo’i iina ma lou avanoa. Na’o se fautuaga mo nai o tatou tagata ua toe maua galuega, ina ia fa’aāoga tatau avanoa, ‘aua tatou te fa’atamala i avanoa fa’apenei, auā tatou te le’o iloa ta’aviliga o le fa’ama’i o lo’o vevesi ai le lalolagi.
A lelei outou, o le a atili maua ai pea avanoa faigaluega mo nai o tatou tagata i galuega fa’avaitaimi i nisi atunu’u aemaise o Kamupani o lo’o galulue ai i le lumana’i.
O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
Eseta Fiti
56 tausaga o Samatau
E ui e leai se isi o le matou aiga na malaga i galuega fa’avaitaimi, ae ou te fa’afetai ona ua toe maua avanoa faigaluega a nai o tatou tagata sa malaga atu mo le sailiga manuia i na atunu’u. Ua ou molimauina le tele o aiga ua manuia ma ua mautu ona o lenei polokalame. I totonu o le matou nu’u, ua i ai aiga sa malaga nai a latou fanau i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia, ua mautu fale, o ta’avale fa’apea lafumanu. O se polokalame e aogā tele e fesoasoani mo tatou aiga aemaise o le tausiga o tatou fanau, tautuaina o lotu ma nu’u.
E i ai lo’u talitonuga o le fa’amaoni lava i le galuega o le aupega pito sili lea ona tāua i totonu o so’o se fale faigaluega. Silasila fo’i, e afua ona toe maua avanoa o nai o tatou tagata ona o le fa’amaoni. O le ua toe maua avanoa a nai o tatou tagata i lea polokalame, ma o se avanoa tatou te ta’ua o le avanoa fa’aauro. O le faitotoa ua toe tatala mai mo tatou tagata ona o le galulue fa’amaoni.
Fa’afetai i nai kamupani ua latou toe fa’afaigaluegaina nai o tatou tagata. O lea ua atagia mai ī le soifua galulue o tagata Samoa. Ua tatou masani i le ola galue, ona tatou te faia le upu fo’i lea, “a lē afu le muāulu e leai se manuia e maua. Fa’afetai fo’i i le Malo ma le tofā na a’e mo le fa’atuina o lenei polokalame ua manuia ai aiga o Samoa. Fa’afetai mo le su’esu’eina o avanoa ma atina’e mo le manuia o Samoa atoa.
O SOU MANATU!
E ui i a’afiaga o le lalolagi i le Koviti – 19, ma ua a’afia ai le tele o galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia sa galulue ai o tatou tagata, peita’i e le’o malolo le Malo i le sa’ili pea o nisi faitoto’a e tatala mai mo ni galuega fou e sa’ili manuia ai a tatou tamafanau.
O lea vaai mamao a le Malo, ua mafai ai ona fa’afaigaluega le lata i le 1,200 tagatanu’u Samoa i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia.
Aemaise o le toe tatala mai o isi faitoto’a o avanoa faigaluega fou e 80 mo fanau Seila Samoa, e galulue ai i se tasi o kamupani va’a la’upasese (meli) i atunuu i fafo fa’atasi ai ma le 323 ua toe fa’afaigaluegaina i luga o va’a la’upasese ma va’a la’uoloa, e ui i le pepesi o le Koviti – 19. O le toe maua ai o ia avanoa faigaluega, ua atagia ai le fa’atuatuaina o tatou tagata, aemaise le galulue malolosi ma le fa’amaoni.
Na fa’aāli fo’i nisi o finagalo a le mamalu o le atunuu aga’i lenei fa’amanuiaga, aemaise o upu fa’amalosiau ma fautuaga e matimati ma poupou ai taumafaiga a nei fanau, auā le sa’iliga manuia i galuega o le a feagai ai.
Viona Lefale
40 tausaga o Letogo
O manuia lē aumaua ia ua toe maua e o tatou tagata, e ui o lo’o pepesi le fa’ama’i ae o lo’o maua pea avanoa faigaluega e galulue ai ma maua ai se fesoasoani e atia’e ai aiga. Ua tele aiga ua manuia i lenei fuafuaga a le Malo, sa i ai nisi o le matou aiga sa malaga i le polokalame, ma ua matou talitonu i le manuia e maua mai i nei galuega. Ua mautu le fale, o ta’avale, ua i ai fo’i le DJ e mafai ona fa’afiafia i ni fa’aipoipoga po’o ni mafutaga a nu’u, ekalesia ma aiga.
Ou te fa’afetai i le Malo mo le polokalame ua maua ai avanoa a o tatou tagata e galulue ai i Niu Sila ma Ausetalia. Ou te fa’afetai fo’i i Kamupani ua latou toe fa’afaigaluegaina nai o tatou tagata, auā e talitonu e i ai fo’i o latou a’afiaga ona o le Koviti – 19, a’o lea ua toe a’apa mai lava e toe fa’afaigaluega o tatou tagata.
E i ai lo’u talitonuga e pei lava ona fa’alogologo i tima’iga a le Palemia i so’o se taimi e sauni ai se aumalaga o galuega fa’avaitaimi e malaga, e fautua lava i le tulaga o le pulea lelei o amio. Ia ‘alo ‘ese mai fa’aosoosoga e lamatia ai le soifua ma a’afia ai le galuega aemaise o le igoa o Samoa o lo’o tauave. O lea fo’i ua maitau atu, o le fa’amaoni lava e salani uma ai mea uma. E pau lava le tu’ualalo i nai a tatou tagata ua maua ia avanoa, ina ia fa’aāoga le avanoa ua maua, taimi lenei, tatou te mafaufau ai i le atina’e o tatou aiga, auā e tasi lava le pogai na ala ai ona malaga i galuega nei, o le sa’iliga o se manuia mo aiga o lo’o tapua’i atu.