Share this:

FA’ASA’O E LOPAO’O LAFOGA SESĒ A OLO

Tusia: Tusiga Taofiga

O le fa’asa’oga lenei a le Minisita o Faigafaiva ia Lopao’o Natanielu Mua aga’i i le manatu o Olo e fa’apea, sa aga’i le Minisita o Fa’ato’aga ma Faigafaiva ma nisi o Leoleo ma le FK – Fa’ai’uga a le Kapeneta, e fa’ataga ai ona tu lau’ele’ele nisi o ali’i seila Saina se to’alua i le uafu o i’a i Apia.
I le manatu o Olo, o nei seila Saina e to’alua, sa malaga atu i o la atunuu e tafafao ai, peita’i e fetaui tonu le toe fia fo’i mai ma le tapunia o alava’a ona o le Koviti – 19.

E ui ua fa’amalamalama e le Palemia lenei mataupu, peita’i fa’ailoa e Lopao’o e nei lafoga e atagia ai le leai o se malamalamaga o Olo, i le fa’agasologa o auaunaga a le Malo, ma le tu’uina atu o le FK i Matagaluega ta’itasi.

O FK – Fa’ai’uga a le Kapeneta, e tu’uina atu le PK po’o le Pepa i le Kapeneta e le Matagaluega e ona le mataupu tauala atu i le Minisita, ona avatu lea e le Kepeneta i le Komiti Fa’apitoa o Fa’alavealve Tutupu Fa’afuase’i mo le iloiloina ma toe tu’uina mai se fautuaga, a mae’a ona faia le fa’ai’uga fa’ai’u a le Kapeneta, ona auina mai lea ua le’o toe PK ae ua FK.
O lea FK, o le a tu’uina atu i le Fa’auluuluga (CEO) o le Matagaluega ma le Aufaigaluega mo le fa’agaioiina, o lona uiga e lē toe alu se Minisita e ‘ave le FK e fa’atino le fuafuaga o lo’o mana’omia ona fa’atino, o le galuega lena a le CEO ma le Aufaigaluega a le Malo.
Fa’ailoa fo’i e Lopao’o;

“O le faiga a lea o le tama lea o Olo, a alu atu lava o le lapisi la e piki e piki lava, e leai lava se mea fa’apena sa tupu, o le aufaigaluega lava ia a le auva’a a le kamupani lea e pei ona avatu ai le pepa a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faiga Faiva, i le Kapeneta ma talia e le Kapeneta e fa’apea fo’i i le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Fa’alavelave Fa’afuase’i (NEOC).”
“O tagata ia mai va’a fagota nei, ua leva ona faigaluega i luga o le sami i le taimi atoa lea na tupu ai le fa’ama’i oti lenei o le Koviti – 19.”

“O le fa’agasologa o le auaunaga lea e fai e latou, e le’o malamalama i ai Olo, leaga e le masani i ai Olo i mea fa’apea, e i ai fo’i le Immigration Check e feagai ma le Ofisa o Femalaga’iga, e siaki latou (auva’a) po’o anafea na fagota ai, ae po’o anafea fo’i na alu ‘ese atu ai ma Samoa, o fea tonu atunuu sa afea e nei va’a.”
Fa’ailoa e Lopao’o o lo’o i ai fo’i le Vaega o le Matagaluega o Faigafaiva o lo’o galulue fa’atasi ma le Matagaluega o Leoleo i le faigapa’aga ma le Forum Fisheries Agencies e fa’aāoga ai le VMS Dragging ina ia mafai ai e so’o se va’a fagota ona fa’ailoa mai i le Matagaluega i le lima i le 10 aso o lea va’a fagota o lo’o fia tu lau’ele’ele i le uafu mo tu’uina mai o lana uta.

“O iina la e amata ai loa ona fai a matou siaki nei, o le Matagaluega o Faigafaiva e feagai ma fe’utana’iga ma le Ofisa o Faigafaiva a le Pasefika i Honiara, e i ai fo’i le tatou satelite auā o va’a fagota uma nei e laisene, afai e siaki atu o laisene o ia va’a o lo’o fa’aāogaina pea, siaki po’o ola lona fa’ailoilo le VMS ina ia mafai ai ona iloa tonu po’o fea sa fagota ai lea va’a, po’o le va’a lea sa fagota i le Atu Kuki, Niue, To’elau auā o va’a nei e le fagota i o tatou ogāsami ae iloa uma lava i le fa’ailoilo lea le VMS, vaega uma sa fagota ai lenei va’a i le fia masina, seia o’o ina ofi mai i totonu o le gataifale o Samoa, o le su’esu’ega atoa lena o lo’o fai.”

“Ona omai fo’i lea tilotilo lelei i ata o tagata ia e omai i va’a nei, e le mafai la ona sa’o le tala lea e faimai ai Olo, o le tagata na alu e tafao tafao oso ane i luga o lea va’a ma sau ai i Samoa, auā o taimi uma lava e pipi’i ai ni va’a se lua i luga o le sami e iloa lelei lava i le fa’ailoilo lea, ona le taliaina loa lea e le tatou Malo ona ulufale mai.”
“Ona avatu fo’i lea o le lipoti a le Matagaluega o Faigafaiva i le Komiti o Fa’alavelave Fa’afuase’i e le tatau ona ulufale mai, ma e sa ona ulufale mai.”

“E o’o fo’i i va’a e nonofo ma tapē le fa’ailoilo, e ilo lelei e le tatou Matagaluega i Satelite, e ui e le’i tupu se mea fa’apena, i va’a na afea Samoa, o gaioiga uma lava a so’o se va’a fagota o lea e fagogota i le gataifale o le Pasefika fa’atasi ai ma va’a e le’o fagogota i o tatou gataifale ae o lo’o fa’atagaina e omai e aumai a latou uta iinei ona toe fo’i ai lea, e i ai uma lava o latou fa’ailoilo ma e iloa lelei e le tatou Ofisa i ana satelite fa’atonutonu.”

“O lea fo’i e i ai le talosaga mo tatou ali’i seila e to’afitu, o lea fia aga’i galulue luga o isi va’a ae sui mai isi, e ui e le’i aumaia se fa’ai’uga fa’ai’u a le Kapeneta ma le Komiti a le NEOC, peita’i o lo’o iloilo pea ma le toto’a tagata nei o le a sui mai, pe o le a le umi sa galulue ai luga o va’a, o a ni o latou gasegase o a’afia ai, aemaise o nisi uafu sa tu lau’ele’ele ai le va’a fagota lea ae o lo’o i ai ma i latou nei, ina ia mautinoa e le’o i ai se fesuia’iga i le auva’a, auā e o’o loa va’a nei i se isi lava uafu, ua mautinoa fo’i ua tipi motu e tatou.”
“E 14 va’a ia e laisene ia tatou fa’atasi ai ma va’a ia e aga’i mai e avatu a latou uta ma auina mai nisi o latou uta.”

“E leai ma se tulaga o a’afia ai tatou atunuu mai va’a fagota nei o lo’o afea Samoa, e le sa’o ma e pepelo uma tala na e faimai ai Olo, o lea lava e fai fa’alelei e le Matagaluega le galuega.”
Fa’ailoa fo’i e Lopao’o e i ai nisi o taimi e taofia mai ai e le Komiti a le NEOC, lea tu lau’ele’ele mai o nei uafu i la tatou uafu, ona tagi mai lea i le Matagaluega mo le mo’omia o se fesoasoani, peita’i e lē mafai ona toe suia e le Ofisa nei se fa’ai’uga aloaia ua tu’uina mai e le Komiti o Fa’alavealave Fa’afuase’i, pau le tulaga o le usita’i ma tausisia aulape o le tulafono ua fa’ata’oto atu.

Mo va’a fagota tetele, e le’o mafai ona tu lau’ele’ele i Samoa nei, ona o le tulaga o le le gafatia o aso fa’atulagaina e tatau ona tu ai i le uafu mo le la’uina atu o lana uta fa’atasi ai ma le le lava o la tatou suāu’u e utu ai nei va’a fagota tetele.
“A’o le tulaga e pei ona talanoa mai o tagata tafafao mai lea ua ti’eti’e mai i va’a fagota nei, e lē fa’avāea ia fa’amatalaga, e pepelo na tala, ou te ofo fo’i i le Itumalo o lena tama o Olo pe a toe talitonu i ana pepelo.”

“O le tele o tagata ia e fagota i luga o va’a nei, o Saina, Iapani, Korea ma Filipaina, ae foliga i Saina uma, a’o tagata ia na toe fo’i mai fanua a’o galulue ai luga o le sami, ona o le isi tama ua ma’i, ae ua silia i le fa masina o galulue i luga o le sami, e aunoa ma se tu lau’ele’ele i se isi atunuu, ona aumai lea tu’u ae sui atu ai le tama Samoa, o le isi fo’i tama faigaluega ua toe fa’afo’i mai ona ua lagona fo’i e ia le ma’i.”

Share this: