Share this:

Lau Susuga i le Taitai o le Sauniga,

Lau Susuga Rev. Elder Efu Efu

Le Afifio o le paia o le Au-Valaaulia ma Mālō fa’aaloalogia,

Aemaise le mamalu ua potopoto mai, e molimauina le faamoemoe i lenei aso.

I le fa’ailogaina o le Aso Fa’apitoa o Fatuga’o a le Lalolagi 2024,

ua fa’atauaina ai le sini o le, “Fatuga’o Maloloina mo Tagata Uma – Avanoa Tutusa mo tagata uma i auaunaga mo le su’esu’eina, togafitiga, ma le unaia malosi o le fa’aaogaina tatau o vailaau ma fualaau mo le tausia lelei o gasegase tau fatuga’o”.

Ua silia nei ma le 600 tagata o lo’o aumau i Samoa nei, ua tuuina atu i ai le auaunaga fa’amamatoto talu ona fa’avaeina lenei auaunaga i le tausaga e 2005. O lo’o maitauina foi le si’itia o gasegase fa’amamatoto fou i tausaga ta’itasi, ma sa ausia se maualuga e 66 gasegase fou i le tausaga fa’aletupe 2022 i le 2023.

Mai i fa’amaumaugaa le Fa’alapotopotoga Fa’avae Tau Fatuga’o a Samoa, NKFS, ua atagia ai, e tusa ma le lata i le 30% o tagata i totonu o Samoa ua a’afia i gasegase tau fatuga’o. Mai ia lava fa’amaumauga, ua atagia ai, e silia ma le 80% o tagata ua mo’omia le fa’amamatoto, e afua le leaga o fatuga’o ona o a’afiaga o fa’ama’i le pipisi, aemaise ai le gasegase o le suka ma le toto maualuga.

O le fa’ailogaina o le Aso Fa’apitoa o Fatuga’o a le Lalolagi i lenei tausaga, faatasi ma lona sini autu o le, “Fatuga’o Maloloina mo Tagata Uma – Avanoa Tutusa mo tagata uma i ia uaunaga mo le su’esu’eina, togafitiga, ma le unaia malosi o le fa’aaogaina tatau o vailaau ma fualaau mo le tausia lelei o gasegase tau fatuga’o”, ua taūa tele lea mo Samoa i lenei vaitau ona o le maualuga o le fuainumera o tagata e a’afia i gasegase lē pipisi lea e a’afia tele ai fatuga’o.

I su’esu’ega fa’alesoifua maloloina o lo o fa’atino e le NKF, ua fa’amautu ai le tele o tagata ua a’afia i gasegase o le suka ma le toto maualuga, e latou te le o silafia o lo o a’afia latou i ia gasegase.

O nei fa’ama’i lē pipisi e leai tele ni auga e silafia ai ua a’afia se tasi i ia ma’i. O lea e matua fautuaina ai tagata uma ina ia fa’atino vave loa le sailiga o ē po’o ē ua a’afia i nei gasegase ona e faigata tele isi gasegase e tupuga mai ai. “Fai sau siaki fa’alesoifua maloloina”.

O le vave ona e silafia o le tulaga o lou soifua maloloina, o le vave fo’i lea ona e saili togafiti mo togafitiga e tatau ai. O le la’asaga muamua lava e taga’i i ai, aemaise lava tagata ua silia ma le 30 tausaga o le soifua, o le toe fa’amautu lea o le ituaiga o soifuaga o lo o soifua ai, e tauala lea i le fuafuaina lelei o taumafa ma ia aloalo ese mai i le ava malosi ma le ulaula tapa’a. E le gata i lea, ae fa’ataua tele fo’i le fa’agaioi o le tino e ala i galuega po o ta’aloga.

O nei fautuaga e mafai ona tu’uina atu pe a ma’ea ona faia sou siaki fa’a le soifua maloloina i so’o se Maota Gasegase po o se foma’i tumaoti, po o le tatou auaunaga NKF.

O le la’asaga lona 2 e matuai fautuaina, o le usitaia lea o fautuaga mai i foma’i ma tausi soifua e ala lea i le fa’aaogaina tatau o vailau ma fualaau o lo o tausia ai so’o se gasegase. Mo fa’ama’i lē pipisi, o lo o tauaveina pea e le Malo le mamafa o tau mo ia fualaau a e peita’i e le’o usitaia e le tele o tagata le fa’aaogaina o ia togafitiga.

Mo tagata fo’i ua a’afia i le tulaga 3 i le tulaga 5 le fa’aletonu o a latou fatuga’o, o lo o fa’atino fo’i e le NKF le auaunaga e tau togafitia ai ia fa’afitauli a e tauave fo’i e le Malo le fa’atupeina o ia togafitiga. O lo o taumafai nei le Fa’alapotopotoga ina ia o’o atu lea auaunaga mo tagata uma e mo’omia ia togafitiga.

O le lē tausisia lelei o fautuaga mai i foma’i, atoa ai ma le lē usita’ia o le inumaga o fualaau, e mafai ai ona maua so’o se tagata i gasegase tau fatuga’o.

A toe to manatu i le sini o lenei aso fa’apitoa, e mafai ona tatou fa’atulaga atu fa’apenei;

1. Vaai loa se foma’i po o se Maota Gasegase e vave fa’atino ai le su’esu’eina o oe pe ua e a’afia i gasegase lē pipisi po o gasegase tau fatuga’o;

2. Toe fa’atulaga lelei le soifuaga o lo o e soifua ai e ala i le;

2.1 Fuafua lelei taumafa e te tausami ai;

2.2 Fa’aitiitia pe tu’u fo’i le tagofia o le ava malosi;

2.3 Tu’u le taumafa tapa’a;

2.4 Fa’agaioi lou tino e ala i galuega po o ta’aloga po o le fa’amalositino;

3. Usitaia fautuaga e tu’uina atu e le foma’i mo le tausia lelei o lou gasegase. Usitaia fautuagamo le taimi ma le inumaga o fualaau ma vailaau o lo o tausia ai lou gasegase. Aua le fa’aaogaina fa’aletatau ia fualaau aemaise fualaau mo le gasegase o le gugu.

Soifua

Reverend Elder Efu Efu,

Distinguished Guests, Ladies and Gentlemen.

More than 600 local Samoans have been given dialysis treatments since the establishment of the service in 2005. The number has grown every year and reached a high of 66 new patients in the financial year July2022 to June 2023.

Statistics from the Kidney Foundation of Samoa, NKFS, suggests that there is a close to 30% prevalence of chronic kidney disease in Samoa. The findings also reveal that more than 80% of people needing dialysis had kidney failure due to complications from poorly managed NCDs, most notably, diabetes and high blood pressure.

The theme for the World Kidney Day 2024 is, “Kidney Health for All – Advancing Equitable Access to Care and Optimal Medication Practice”.

This Theme is timely for Samoa as it has a high prevalence of NCDs and CKDs.

For the public, I as Minister of Health greatly urges you to:

1. Get Medically tested for NCDs and CKD;

2. Change your lifestyle to promote healthy eating and execising;

3. Reduce or refrain from drinking alcohol;

4. Stop smoking;

5. Obey fully the advice given by medical clinicians’

For the Health Sector, I challenge you to step up the Primary Health Care Services to ensure better access to good medical information and care for our people.

SOIFUA.

Share this: