Ou te faatalofa atu i le faafofoga tapuai mai a si o tatou atunuu i lenei aoauli. O lea ua o tatou i ai i le amataga o le masina o Fepuari, i la tatou malaga o lenei tausaga 2025. Faamalo le lagi soifua lelei, faafetai le tauāta’i i so’o se faiva ma so’o se galuega o loo feagai ma si o atunuu. Foi pea ia le viiga ma le tatou faafetai i lo tatou Atua i le lagi, i lana puipuiga malu mo Samoa.
Ua maea ona faasalalau faalaua’itele le saunoaga a le Fofoga Fetalai i le tauaofiaga a le Palemene i le aso 21 Ianuari 2025, e uiga i le mataupu o le faatuatuaina o le taitaiga a a’u nei o le Palemia. E faapea foi i la’u lauga faaminisita sa folasia i le maota i lena taeao, e faatatau lava i lenei mataupu. Ma ou te talitonu ua faafofoga si o tatou atunuu i le faatauaina o le faasinomaga a le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa, ma le ala o mea e faatino ai sea mataupu, ma o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa e fitoitonu i ai le faatinoina.
O loo faagasolo pea galuega a le tatou Malo i ana matafaioi ma ana tiute tauave. E faapea foi i galuega faale-kapeneta i vaiaso taitasi e ala i ana faaiuga fai i mataupu eseese mo le manuia o si o tatou atunuu.
I le masina ua tuanai atu nei ia Ianuari sa iloilo ai e le Kapeneta le tu’ueseeseina o le Matagaluega o Tiute ma Tupe Maua i ni Matagaluega se lua a le Malo. O nei Matagaluega e aofia ai le Matagaluega o Tiute ma le Matagaluega o Tupe Maua. O le vaai a le tatou Malo, e faataua a tatou taumafaiga uma mo le saga u’unaia o le puipuiga malu o tatou tuaoi faavaomalo aemaise oloa e faaulufale mai i le atunuu. Ua le o toe faigofie nei aso, aemaise lava i le faatupulaia o soligatulafaono faavaomalo i le aumaia o fualaau faasaina, ma oloa e lē faatagaina i le atunuu. Ma e taua tele ai le siitia o auaunaga mo le Tiute i o tatou uafu ma malae vaalele faavaomalo. O le taimi nei o loo tasi le Matagaluega o loo tauaveina tulaga uma tau i le tiute ma tupe maua.
E faapea foi i le saga siitia o le aoina o tulaga tau i tupe maua a le atunuu faapea le faaleleia o le mataituina o tulaga tau laisene ma isi vaega taua o loo aiaia i Tulafono o Lafoga.
Ua iai le fuafuaga e amata faatino nei suiga i le Tausaga Faaletupe o lumana’i nei 2025/2026. E i ai vaega e moomia ona faatino e pei o vaega faaletulafono, tagata faigaluega ma vaegatupe moomia. Ma o loo galulue ai Matagaluega e fitoitonu i ai nei vaega e pei o le Ofisa o le Komisi o Galuega a le Malo, Matagaluega o Tupe, Ofisa o le Loia Sili faapea le Matagaluega o le a tuueseeseina nei.
Ua maea foi ona faamaonia e le Kapeneta le tuueseeseina o auaunaga faaleoleo ma auaunaga o falepuipui ma le toefuataiga. O loo silafia e le atunuu sa tu’ueseese muamua nei auaunaga i tausaga ua mavae, ona toe tuufaatasi foi lea e le faigamalo talu ai.
Peitai, i le toe iloiloina toto’a o lenei mataupu i le pale mai o le faigamalo lenei, e laualuga lava le faatāua o auaunaga tau leoleo ma auaunaga mo le toe fuataina o i latou o loo tuli o latou faasalaga. Ma o nei auaunaga e eseese faamuamua ma sini tulituliloa. O loo silafia le taua o galuega faaleoleo i le faamalosia o le Tulafono aemaise lava i le faatinoina o aulape o soligatulafono, i le maea ai o le finagalo o le Faamasinoga. Ae peitai, e taua foi galuega mo le tapu’eina ma le toefuataina o i latou o loo tuli o latou faasalaga i le toese.
Ma o le tu’ueseeseina o nei auaunaga taua, o le a tulituliloa ai lava manulauti ma faamuamua e patino i galuega faaleoleo, ma galuega e patino i le toefuataina.
E i ai tulaga faaletulafono e ao ona faamautu maumua ma sa galulue ai itutino o le Malo e fitoitonu i ai. O se taimi ona tuuina atu lea i le laulauāfono a le Palemene mo le lauliliuina e le Palemene. E faapena foi i tulaga tau tagata faigaluega ma vaegatupe e moomia.
O lenei fuafuaga e amata faatino i le Tausaga Faaletupe o loo loma nei – 2025/2026.
Ua faamaonia foi e le Kapeneta ni maliega se lua (2). O nei maliega e faatatau i le auina atu o gasegase mai Samoa, e le mafai ona maua pe faatino togafitiga i Samoa nei mo togafitiga i falemai e lua i Initia ua faaopoopoina nei. O nei falema’i e aofia ai le Artemis Medicare Services Limited ma le Fortis Hospital Limited.
O le tatou polokalame o gasegase e auina atu i fafo (Samoa Overseas Medical Treatment Scheme) ua loa tausaga o faatino ma o loo faaauau pea. E lua atunuu o loo auina i ai a tatou gasegase, pe afai e le mafai ona togafitia i Samoa nei. O Niusila ma Initia. O le tele o nei gasegase e tugā ma ogaoga, e pei o gasegase o le fatu, kanesa, ma isi gasegase tuga e mafua mai i faamai lē pipisi.
O loo mulimulitaia faiga faavae a le Malo mo gasegase e auina i fafo e pei ona faafoe e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e galulue faatasi ai ma falemai o loo auina i ai a tatou gasegase mo togafitiga i Niusila ma Initia.
Ua faamaonia e le Kapeneta le faamatuuina atu o le Laisene mo Fesootaiga i le Kamupani o le SpaceX i le maea ai o iloiloga ma suesuega sa faia e le Ofisa o le Pule Faatonu. O lenei kamupani o se Kamupani Amerika. Ma o le laisene ua faamatuuina atu nei o le a mafai ai e le Starlink Samoa, o le lalā o le SpaceX ua faatuina i Samoa, ona ofoina atu auaunaga tau initaneti ma fesootaiga tekonolosi, atoa ai ma mea faigaluega mo Samoa. O nei auaunaga o le a mafai ona maua ai e tagata Samoa fesootaiga tau initaneti e le gata mo aiga, ae faapea foi ma pisinisi.
O se tasi lenei o faamuamua a le Malo i lana fuafuaga mo le atinae o le atunuu. O fesootaiga televavave tau Initaneti ma le siitia o auaunaga tau tekonolosi, e fesoasoani tele i le u’unaia o itu tau aoaoga, togafitiga ma auaunaga faalesoifua maloloina, galuega a le Malo ma pisinisi, ma le fausia o tomai fou faasaienisi mo le atunuu. Ma ua saoasaoa le atinaeina o itu tau tekonolosi i atunuu uma o le lalolagi.
Mo Samoa, e laualuga i nei faatinoga le maua o auaunaga faapenei e le atunuu e mafai ona faalagolago i ai a tatou fesootaiga, atinae o pisinisi ma alamanuia, ma e gafatia le tau e faaaogaina ai.
Ua maea ona faatino e le Ofisa o le Pule Faatonu feutagaiga ma lenei Kamupani i le faaaogaina o Tala Samoa e faatau ai masini, ma totogi ai pili i Samoa nei, e ui o loo iai foi le avanoa e faaaoga ai auala e totogi ai faatauga i fafo atu o Samoa.
O se laasaga taua lenei mo le faaleleia o auaunaga tau fesootaiga i Samoa, ma ua faaaopoopo lenei auaunaga i isi auanaga faatekonolosi ma tulaga tau Intaneti o loo i Samoa, e pei ona iai Kamupani a le Computer Serivces Limited, Digicel, ma le Vodafone.
I tulaga i faiga faavae lautetele a le Malo, ua faamaonia e le Kapeneta le ‘Faatonufolau mo le Tapu’eina o Olaga amata o le Fanau’. O lenei faatonufolau e fai sao i le faamalosia atili o le faataua a le Malo i le tapu’eina o olaga tuputupu a’e o fanau iti.
O loo taoto ai i totonu o lenei galuega le faatauaina o le soifua maloloina o fanau iti, o le a’oa’oina, o lo latou puipuiga ma le saogalemu, atoa mai ma lo latou ola fiafia i totonu o latou siosiomaga. O le Matagaluega o Tina ma Tamaitai o loo faafoeina lenei galuega e galulue faatasi ai ma isi itutino o le Malo e aofia ai le Matagaluega o Aoga ma Aganuu, Matagaluega o le Soifua Maloloina ma isi Matagaluega a le Malo.
O le fonotaga a le Kapeneta ananafi sa iloilo toto’a ai se tasi o faiga faavae mo le u’unaia o tulaga faasaienisi, tomai faatekonolosi, ma le fausiaina o ni faatufugaga fou (National Science Technology and Innovation Policy). O lenei faiga faavae ua loa tausaga o tapena mai, ona o le faatauaina o tomai faasaienisi i aoaoga, o galuega, o pisinisi, faapea ma le siitia o faatufugaga fou e fanau mai i suesuega ma matatia faasaienisi.
O se taimi muamua lenei ua fausia sea faiga faavae mo Samoa, ma o loo taulamua ai le tatou Faalapotopotoga o Suesuega Faisaienisi i Samoa (Scientific Research Organisation of Samoa) ma le tatou Iunivesete (NUS). E faapea foi i le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, Tina ma Tamaitai, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi, Punaoa Faale-natura ma le Siosiomaga, Pisinisi, le Vaega Maoti ma Civil Society Organisations.
E le gata la i le matimatiina o tomai faasaienisi i aoaoga ma suesuega, ae faapea foi i mea faigaluega e faaaogaina ai, e ao ina mautū. Ua faatulaga foi le vaitaimi e faatino ai lenei faiga faavae ma taimi e lauliliuina ai.
Ua faapea foi ona faamaonia e le Kapeneta i le vaiaso nei le Faiga Faavae mo le Tete’e atu i Soligatulafono e pei ona taulamua ai le Matagaluega o Faamasinoga ma Tulaga Tau Faamasinoga ma le Lāla o le Tulafono ma le Amiotonu (Law and Justice Sector). O se faiga faavae taua foi lenei i le uunaia ai le vave ona fofo faafitauli po o ni gaioiga, a’o le’i o’o atu i ni tulaga e avea ai ma solitulafono.
E aofia i lenei faiga faavae le faamalosia o auivi o tulafono o loo aiaia ai soligatulafono, siitia o auala e taofia ai soligatulafono, atoa ai ma le faatuina o polokalame e tali atu ai i soligatulafono, ma auaunaga moomia e tulei ai le silafia lautele o le atunuu i tulaga ogaoga o soligatulafono.
O se galuega e galulue faatasi uma ai le atunuu atoa, e le gata i le Malo, o Faalapotopotoga ma le Vaega Tumaoti, ae faapea foi i le pulega mamalu a alii ma faipule i afioaga ma alalafaga. E faataua foi le sao o Taitai o Ekalesia ma Ekalesia uma i le atunuu.
E lautele la lenei faiga faavae, ma afai e mapo faatinoga uma ua faatulagaina ma apo e itutino eseese o le a taulamua i le faatinoina o lenei galuega, o le a fesoasoani tele i le tatou tali atu i le faatupulaia o soligatulafono i le atunuu.
I tulaga tau femalagaiga, ua fofoga le atunuu i le sainia ai o le maliega i le va o le Malo o Samoa ma le Malo o Saina e avanoa ai femalagaiga i le va o atunuu e lua. O le 2011 na muai sainia e Samoa le maliega ma Saina e mafai ai ona ulufale i Saina latou o loo umia tulaga tofi o le tatou Malo o loo umia tusifolau faalemalo (diplomatic passports) ma le aufaigaluega a le Malo o loo umia official passports e aunoa ma se visa e moomia, ma e mafai ona nofo ai i Saina mo le 30 aso. E mafai foi ona faaopoopo lea vaitau e oo atu i le 90 aso. Peitai i le maliega na sainia i le masina na te’a nei, ua mafai ai e tagataanu’u o Samoa e malaga i le Tusifolau Samoa ona ulufale e asiasi i Saina mo le 30 aso e aunoa ma se visa e moomia. E mafai foi ona faaopoopo le vaitau e nofo ai i Saina e oo atu i le 90 aso.
Mo Samoa, o loo aiaia i le Tulafono o Femalagaiga 2020 tuutuuga o le ulufale o soo se tagataanu’u i Samoa e asiasi mai. O nei tuutuuga e tuuina atu i ai le 90 aso o le visa e mafai ai ona nofo asiasi mai i Samoa pe afai ua faamalieina aiaiga o le Tulafono e pei o le iai o se faamaoniga o se pepa malaga (return ticket) e toe foi ese ai ma Samoa, faamaoniga o le nofoaga e nofo ai Samoa, leai ni soligatulafono, ma ia le itiiti ifo i le ono masina le aoga o le Tusifolau (six months validity of passport).
O le maliega la lenei, e iai ona aiaiga ua faatulagaina, ae e laualuga lava le malosi o a tatou Tulafono mo Femalagaiga ma aulape, ma e faapena i le Malo o Saina. O lenei foi maliega o le a faafaigofie ai ona malaga o tatou tagata i Saina e aunoa ma ni visa.
O nisi ia o faaiuga a le Kapeneta sa faatino ma faaiugafonoina i le amataga o lenei tausaga. Ia manuia le feagai ai o si o tatou atunuu ma faiva o lenei masina fou, ma ia taitaiina pea e le Atua lo outou soifua ma so matou ola i lona mana ma lona filemu.
SOIFUA.
Ata Pueina – Malo o Samoa (Leota Marc Membrere)
