Share this:

SAUNOAGA ALOAIA A LE MALO fofogaina e le Afioga i le Sui Palemia Hon. Tuala Tevaga Iosefo Ponifasio (Church of the Nazarene, Ululoloa, Aso Gafua, 17 Mati, 2025)

Ou te mua’i faatulou atu i le paia o lenei sauniga mamalu.

I le susū o lau susuga i le Ta’ita’i o le Sauniga, fa’apea le paia o le

Aufaigaluega Totofi a le Atua.

Afio lau afioga i le Ao o le Mālō ma lau Masiofo;

Afifio a outou afioga i Sui o le Fono a Sui Tofia ma a outou Masiofo;

Afifio Minisitā o le Kapeneta;

Afio lau afioga i le Fa’amasino Sili, ma Faamasino o le Faamasinoga Maualuga a Samoa;

Afio lau Afioga i le Peresetene, ma Faamasino o le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa;

Afio lau afioga i le Fofoga Fetalai ma Sui Mamalu o le Palemene a Samoa;

Afio lau afioga i le Taitai ma le Sui Taitai o le Itu-agai;

Afifio le pāia maualuga o āiganalua, o paolo ma gafa na sausau sema; o uo ma e masani ua potopoto mai i lenei taeao, e molimauina toe sauniga o le Afioga ia Faumuina Faaolatane Tiatia Liuga,

A’o Samoa ua potopoto;

E faatalofa atu foi i le paia o le nofo-a-alo.

Ua fano nei ata o le fetu na ta’i folau, ina ua fa’autu i tuāfanua le tagi a le manulagi, ae ifo tonu toega o le malama i Fale-fe’ausiga, Fale-maota ma Malae-suatia. Talofa, ua gau le Lago o le va’a na faō-āfolau i Nu’uuli, ina ua lalafo foe o le sā folau a le Ituala Mavae. Ua lagia ai nei maota e fia o aiga. Auā ua paū le masina, ua mafuli le lā, ua gāsolosolo ao ma ta’ape pāpā i le malae i Fale’ulū ma Nu’uuli e fa’amemelo i ai le tausiga a Sā-ulu-itoga ma Salemuli’aga. Ua Ta’atiu foi ma matagi-togaina le Tupua i Savelu, Fale’afa ma Fa’avaivai-omanū, o le fatu’aiga tausi a Safune ma Taulauniu.

Tulouna le Tuua-ole-malo i le Afioga i le Faumuinā po’o le afioga ia Fa’aolatane. Tulouna le usuia o le Fono i le Fetalaiga ia Tiatia o le Ituala Māvae.

O le upumoni, e lau i fetu le lagi, ae ua iloga lava fetu pupula ma fetu fa’atonu folau. E tele foi matāmatagi, ae ua iloga lava matagi o folauga sa fa’atonu folau ai le sā o Samoa. O le ala lea o le tula’i atu i lenei taeao, e fai ma fofoga o le tatou Malo, e fa’aleoina ai se molimau o le soifua tautua o le afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga, ma e momoli atu ai fo’i le faafetai tele mo le avanoa ua maua e fai ai se molimau a le tatou malo.

E lē tau toe fa’ailo le maoa’e o tala’aga o le soifua galue o lenei tamāli’i. O se fetū pupula ua lausilafia uma e Samoa ma le lalolagi atoa, i lana tautua e ala i ana galuega fa’atino i Samoa nei ma atunu’u i fafo. E silia ma le 20 tausaga o avea o ia ma Sui Faipule o le Itumalo Palota o Palauli le Falefā, ma o se tasi o Sui iloga o le Palemene o Samoa.

E pei ona fa’amauina i tala’aga o le Palemene, na ulufale le Afioga ia Faumuinā i le Palemene i le tausaga 2001 i le Paea’iga lona 13. Na mua’i tofia ai lea o ia e avea ma Minisita o Galuega, Fela’ua’iga ma Atina’e Tetele. I lana ulua’i Lauga Fa’ataupou i lea lava tausaga, na ia fa’afetaia ai lona Itumalo, e tusa ai ma lo latou fa’atuatuaga, na mafai ai ona se’ei i le nofoa o le Itumalo i le Palemene o Samoa. I lea foi vaitau, na ia fa’aalia manino ai fo’i lona fa’anaunauta’iga, ina ia fa’aliliuina le Fa’avae o Samoa i lā tatou lava gagana, ona ua 39 tausaga o tau fālō ma fete’ena’i lava le fa’aliliuina o le Fa’avae mai le Gagana Fa’aperetania i lā tatou lava Gagana.

A’o avea foi o ia ma Minisita o Galuega, e maoa’e fo’i ni suiga lelei sa ia fa’atinoina. E aofia ai le fa’aleleia o le Malae Va’alele i Faleolo, o le Uafu fa’avāomālō i Matautu, o auala galue, o auala simā u’amea ma apovai, atoa ai ma le fa’ao’oina atu o le suāvai mamā ma le eletise i āiga, fa’apea ai ma va’a mo le femalaga’iga a le atunu’u, ma o nisi ia o galuega iloga sa ia ta’imua ai a’o avea ai ma Minisitā o Galuega.

Na toe pale mai le afioga ia Faumuinā Liuga i le tofi Faipule a lona Itumalo i le Tausaga 2006 i le Paeā’iga Lona 14 a le Palemene, ma toe tofia ai o ia e avea ma Minisita o Puna’oa Fa’alenatura ma le Si’osi’omaga. Sa telē lona sao i le fa’atautaiga o Ta’aloga o le Pasefika i le tausaga 2007, lea sa talimalo ai Samoa. Ae lē gata i lea, na ia tu’ufa’atasia ai foi fuafuaga ma Ta’iala o Poloketi e tali atu ai i Suiga o le Tau. I le tausaga 2009, na sātia ai Samoa i le sunami, ma sa ia taulamua ai i le talosagaina o fesoasoani tau tupe, auā le fa’aleleia o maota ma laoa o aiga sa a’afia ai. E aofia ai ma le toe totōina o la’au ma le fa’aleleia o nofoaga e tapu’e ai le Suavai taumafa o le atunu’u.

I le tausaga e 2011, na toe pale mai ai foi le Afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga i le tofi o lona Itumalo i le Palemene i le Paea’iga Lona 15. Na toe tofia ai fo’i lea o ia e avea ma Minisita o Tupe, ma sa gafa ai ma le lufilufiina o le tamāo’āiga o le atunu’u. O le vaitau fo’i lea na fa’agasolo ai fo’i ni suiga tetele i le atunu’u, e aofia ai le toe fausiaina lea o le Malae Va’alele i Faleolo – ‘Faleolo International Airport’, ma sa atagia ai i lea galuega, ia fausaga a le atunu’u e pei o mamanu fa’a-Samoa moni, ma na tulaga ese mai ai i le Pasefika, e pei foi ona tatou molimauina i le taimi lenei.

E tele fo’i nisi tofiga tāua a le Malo sa tau’aveina e le afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga i lana nofoaiga mulimuli i le Palemene, i le tausaga 2016 i le Paeaiga lona 16. Sa avea ai o ia ma Sui Ta’ita’ifono o le Komiti o Tupe Fa’atatau a le Malo le ‘Finance and Expenditure Committee’ ma sa telē ai fo’i lona sao i le atina’eina o Samoa, e le gata i totonu o le Malo, fa’apea Ofisa Tuma’oti, o pisinisi ma Ekalesia.

O le Afioga ia Faumuinā Liuga, o se tagata e toa le loto, ma e lē fefe fo’i e fa’aalia sona finagalo. E lē gata i totonu o le Palemene e ala i lana Fono Usu, a’o totonu foi o Matagaluega ma Fa’alapotopotoga a le Malo sa ia tau’aveina. O lona si’ufofoga mālū ma ona uiga tausa’afia, ua iloa gofie ai o ia, aemaise lava i taimi e fa’aalia ai sona finagalo i tai malū ma tai o’oo’o.

E tele matāti’a na ausia e le Afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga a o se’ei o ai i Paea’iga e fa o le Palemene, i le afua mai i le tausaga 2001 seia o’o mai i le tausaga e 2021, aemaise lava i le tau’aveina o ona tofiga fa’a-Minisita. Ae o lo’u talitonuga, o le matāti’a sili na ia ‘ausia, o ona uiga tamali’i ma le tausa’afia, lea na tiu talaloa ai lona alofa i le atunu’u, e ala i ana galuega fa’atino, aemaise lava o lona tali atu i mana’oga o le atunu’u sa to’omaga atu iai mo se fesoasoani.

E tu’umālō nei le Afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga, ua 20 tausaga o avea ma Faipule o le Palemene. O lona uiga, o se tasi lenei o Faipule iloga ma maoa’e lana tautua i totonu o le Palemene. Ua lava fo’i lona tomai ma le silafia i galuega fa’apalemene ma galuega fa’a-Minisitā.

Le pāia e o āiganalua, fa’apea paolo ma gafa, aemaise le nofo-ā-alo, e lē itiiti le agaga fa’afetai o le tatou Mālō, ona o le tautua matavela a le afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga i le Malo ma le atunu’u. O lā outou lupe na fa’alele, na fa’ia mai i le fuifui lea sa outou tiu ai ia Samoa ma le lalolagi atoa.

O le tatalo a le tatou Malo, ia iai pea le fa’amafanafanaga sili a le Atua i o outou finagalo. Ia outou maua ai le lototele ma le filemu, ma ia outou mautinoa fo’i, o le lagi o lo tatou Nu’u moni. Ia fa’apena fo’i ona pa’u se Toa, ae toe tula’i se Toa e fa’aauauina galuega lelei sa fa’atinoina e le afioga ia Faumuinā Fa’aolatane Tiatia Liuga.

Ia manuia lau Susuga i le Ta’ita’i o le Sauniga, aemaise Samoa ua potopoto.

Soifua ma ia manuia.

Ata Pueina – Malo o Samoa (Leaosa Faaifo Faaifo)

May be an image of 4 people and text
Share this: