Share this:

(SAMOA NATIONAL CRIME PREVENTION POLICY 2025 – 2030)

SAUNOAGA AUTU a le Afioga i le Palemia, Hon. Fiame Naomi Mata’afa [Aso Faraile 11 Aperila 2025]

Lau Susuga i le Taitai o le Sauniga, Lau Susuga i le Tamā Malolo Manumalo, Aisoli Tapā Iuli, ao lau Afioga foi o le Taitaifono foi o le Ekalesia Soofaatasi

Lau Afioga i le Faamasino Sili, Peresetene ma le Mamalu i le Faamasinoga,

Afifio a outou Afioga i Minisita o le Kapeneta,

Susu mail au Susuga UNDP Resident Representative to Samoa, Her Excellency Ms Aliona Niculita,

Faauluuluga o Matagaluega ma Faalapotopotoga Tumaoti a le Malo,

Sui o Nuu ma Sui Tamaitai,

Mamalu o Samoa ua potopoto.

O lea ua maea ona momoli laau i Fogaa aua le tatou taulaga osi i luma o Le Atua, e pei ona avea ai le Susuga i le Taitaifono o Ekalesia Soofatasi, lau Susuga Aisoli Tapā Iuli e avea ma o tatou ositaulaga. E momoli atu ai le faafetai mo le upu folafola, a o se faamanatu a le Talalelei i le autu ma le faamoemoe o lenei aso.

Ae agatonu ia le pua nai Aganoa, e su’i tonu foi le mata o le niu, ma ifo tonu i le niusina le ū o le tologa, e ala i le faamoemoe o lenei aso. O le manulauti a le Malo mo le tatou atunuu ma tagata nuu uma o Samoa, ia maua se Samoa saogalemu, e fiafia ona tagata e soifua ma ola ai, ma faapea ai foi ona tosina tagata mai fafo e asiasi mai ai, faatasi ai ma le faatuina o pisinisi ma ala manuia, aua le unaia o le tamaoaiga o si o tatou atunuu. E lalago faatasi ma le fa’amua a le Malo, o lo o faailoa mai i le Auala mo le Atinae o Samoa (Pathway for the Development of Samoa), i le “faamautuina o le nofo lelei, saogalemu ma le saolotoga o tagata uma”.

O le faamoemoe atoa lena o lenei Faiga Faavae, ua taua o le Faiga Faavae a le Malo mo le Puipuia o Soligatulafono (Samoa National Crime Prevention Policy). O se uluai taimi lenei, ua faatulai mai ai se Faiga Faavae faapenei a le Malo, sa galulue faatasi ai Matagaluega ma Ofisa o lo o i le lio o le lala o le Tulafono ma le Amiotonu (Law and Justice Sector), e pei ona taimua ai le Matagaluega o Faamasinoga, faatasi ai ma le mamalu o si o tatou atunuu. O le taua foi o lenei Faiga Faavae, ona sa tofu sao uma iai le atunuu i lona fausiaina, ae maise o taimi sa faasoa ai le pulega ma le atunuu mo so latou finagalo i lenei Faiga Faavae.

O lea la ua tino mai lenei Faiga Faavae mo le puipuia o soligatulafono, ma o lo o ave le faamamafa i le puipuia o tagata lautele ma le saogalemu o tagata taitoatasi, i le soifua lelei ma le malupuipuia, o le siitia o le tamaoaiga ma le soifua manuia o o tatou tagata, faapea foi mo i latou e malaga mai atunuu mamao e asia si o tatou atunuu. O le a faamautinoa ai le maopopoga ma le saogalemu o nai o tatou tagata, ma le faaitiitia o so o se ituaiga soligatulafono, ae maise le sauaina o lo o tatou molimauina pea le tutupu mai i totonu o tatou aiga, nuu, ekalesia tainane si o tatou atunuu.

O lo’o maitauina pea e tusa ai ma fa’amaumauga, le faatupulaia o soligatulafono eseese e agai mai pea i le Faamasinoga, ae le gata i lea o soligatulafono o lo o tutupu i tua i nuu ma afioaga, e le o mafai ona lipotia mai i le Matagaluega o Leoleo. Ma e iai le talitonuga, o le faiga fa’avae lenei ma lona ta’iala, o le tali atu lea i le fa’atupula’ia o itū’āiga soligātūlāfono ‘ese’ese i Sāmoa.

E pele Sāmoa ia i tatou uma, ma e tatau ai ona puipuia tātou mai a’afiaga tūgā o soligātūlāfono. Talu ai o Sāmoa o se atumotu la’itiiti tauātia’e, e lamatiagōfie i a’afiaga mai fafo atu o Sāmoa, ma e tatau ai ona tātou fa’atāua le maua’a ma le nofolelei o tagata uma, ma ‘ia tūmau le fīlēmū ma le māopoopoga o si o tatou atunuu.

I would like to acknowledge and thank everyone who contributed and provided inputs to the development of this national policy and strategy for Samoa. We acknowledge with appreciation the support provided by the European Union and the United Nations Spotlight Initiative, through the United Nations Development Program, which enabled the development and launch of this National Policy.

It is essential to continue working together with determination and hope, ensuring that every Samoan, no matter where they are, is better equipped and protected to face the challenges ahead.

Thank you, and may our collective efforts lead to a safer, more resilient, and sustainable future for our people and our country.

Tatou aeae lenei manu ua ulu, ma tatou fa’aaogaina ma le tatau lenei faiga Faavae, ina ia una’ia ma fa’amalosia lo tatou galulue fa’atasi, ma le lagolagosua ina ia fo’ia pe tu’uitiitia fa’afitauli ma soligatulafono ese’ese, i totonu o Samoa auā se Samoa Saogalemu.

Ia auomanū lenei aso i le alofa o le Atua pulepule tetele

Soifua ma ia manuia.

Ata Pueina – Malo o Samoa (Leota Marc Membrere)

May be an image of 5 people, dais and text
Share this: