Share this:

AVEA LAVA O TATOU TAGATA MA TURISI (DOMESTIC TOURISM)

O le avea lava o ō tatou tagata ma turisi, o le auga lea o le malaga taamilo a le Ofisa o Turisi ma le autusitala/aufaasalalau e asiasi i faletalimalo ma mataaga i Upolu i le vaiaso ua mavae.

Na saunoa ai Sua, ua le toe i ai ni turisi mai fafo, ae o lea ua unaia le Domestic Tourism, po o le avea lava o ō tatou tagata ma turisi i totonu o lo tatou atunuu.

“A tuu i upu faafaigofie, e manaomia le tatou galulue faatasi.
“O le faamoemoe lenei, e faaaoga ai le auaunaga a le autusitala/aufaasalalau i totonu lava o Samoa, e agai atu e pu’e ata ma faamatalaga a latou e ana maota talimalo ma mataaga, faapea auaunaga eseese sa masani ona faaaoga e turisi mai fafo.

“O le faaaoga ai o le autusitala, sei silasila le atunuu i le tulaga moomia o le galulue faatasi.

“Se’i silasila le tatou atunuu i tala aave ua iloga ai Samoa e pei ona i ai le tatou anavatau, ‘Samoa Lalelei’.

I le tulaga o le Faamama Avega (Stimulius Package) mai le Malo, na saunoa Sua ua talileleia e le toatele o le aufaipisinisi lea fesoasoani, e ui i le faaumiumi pea o le faama’i.
Na fesiligia se tasi o sui o le aufaasalalau, Leilua Ame Sene i sona finagalo i le malaga taamilo i le vaiaso ua te’a.

“O se avanoa e sili ona taua mo le autusitala ma le aufaasalalau, aua o le tele o taimi e tope le faiga o le interview ma tagata e ana pisinisi ma faletalimalo, tatou toe o lea, ae le mafai e se isi ona nofo e faamasino ma tilotilo ma ‘ai meaai pe moe i moega ma autilo i ituaiga tautua o lo o faatino, ina ia mafai ona tatou faafaigofie le tusia o tala ma faamatala atu i luga o tatou tala fou ma avatu i atunuu i fafo.

“Peitai la, o le fa aso lea na tatou feoa’i ai nei, o le matua taua lava o le faalauiloa lea na fai nei e le Ofisa o Turisi ma tatou le autusitala. E le gata o le auau faatasi o tusitala ina ia mafai ona tuufaatasia tala mo le lelei o Samoa, ae mo le lelei o tatou uma lava.

“Ia tatou taumafai i le agaga o le fai o se mea e atinae atili ai tatou aiga, aua o tatou aiga o Samoa lava lea.”

O le fautuaga a Leilua i le autusitala, e faigofie one tusi le tala, ma le avatu o le tatou lagolago i le atunuu pe a i ai lou loto ma le agaga fai mea lelei e atinae ai mea lelei mo Samoa.
“O le agaga lena, a maua uma e faigofie lava le tatou galuega.”

Na faailoa foi se finagalo o le sui o le vaega o le maketi a le kamupani vaalele o le Samoa Airways, Tumua Uelese lea na auai i le malaga taamilo i le vaiaso ua mavae.

“E aoga le malaga taamilo e agai atu ai ma vaai i products (oloa) ma properties (faletalimalo ma mataaga) eseese o lo o mafai ona ofoina le tautua i le atunuu, mo lo matou foi kamupani vaalele.

“O lea tatou te i ai i taimi faigata, ma ua tatau foi ona sui ituaiga maketi e faaaoga, aua e le mafai ona faaaoga pea auala sa masani ai e faatau atu ai tatou oloa.

“Ae lelei le taamilosaga lenei, ua mafai ai ona iloa nisi ituaiga auala e mafai ai ona maketi atu ai tatou i le atunuu, e faaaoga ai le tekonolosi ma vaavaai agai atu i le lumanai mo le atinae o le tatou vaalele, aemaise o le alamanuia o turisi.”

TAUFUA BEACH FALES

Na faaalia e le pule o le Taufua Beach Fales, Taufua Sili Apelu, ua pa’u maualalo le numera o tagata tafafao i le latou mataaga, ma ua silia ma le $600,000 le tupe ua le mafai ona maua i le taimi lenei o le faama’i.

“O le taimi lenei o le tausaga e oo atu i le 80 pasene le nofoia o le matou faletalimalo, a o lea ua leai ni malo e toe asiasi mai,” na saunoa ai Taufua.

“O le tupe maua a le matou mataaga i tausaga uma e silia ma le $100 miliona, ae o le taimi lenei talu ona tapunia femalagaiga a vaalele, e $600,000 le tupe lea ua le mafai ona maua.”

Na saunoa foi Taufua e i ai lava tagata asiasi atu, ma o le toatele lava o nai laua uo.

“O le taimi tumu lenei o le matou mataaga, ae o le taimi nei na o nai uo lava e omai e lagolago ma tafafao.”

Na saunoa foi Taufua, ua i ai fetuunaiga mo le tau pa’ū e tafafao ai ma tofafā tagata pe afai e valaau atu mo se avanoa.

ANAMU’A ISLAND BEACH RESORT

O le mataaga lenei e leai se eletise e ola ai, ae faaaoga moli matagi.

Na saunoa le pule o lenei mataaga, Tuava Levasa Ieti, e taumafai le latou mataaga e faatumau le lagona faa-Samoa.
“Afai e te tafao mai, e leai se eletisi, e faaaoga moli matagi.”

Na amata le mataaga lenei i le 1996, ma e ui i le tele o aafiaga ae na saunoa Tuava sa taumafai lava ma siitia lenei atinae, lea na faamoemoe i ai le tausiga o le aiga, faapea le tautua i le ekalesia ma le afioaga.

“O lenei ua tele le aafiaga o le matou mataaga, ma e leai se mea e mafai ona o le faama’i, ua le mafai ai ona malaga mai turisi mai fafo.

“Sa saoasaoa le alu o le matou pisinisi i tupe maua a o le i taofia femalagaiga.

“Sa $120 le totogi o le tagata e toatasi e aofia ai le malu taeao ma le taumafa o le afiafi (breakfast and dinner). O tamaiti lalo o le 12 tausaga sa afa e totogi ae leai se totogi o tamaiti lalo o le lima tausaga.”

Ae peitai o le taimi nei, ua saunoa Tuava, ua pa’ū le tau o latou maota talimalo, pe a feso’otai atu mo se avanoa. E faapitoa foi lenei tulaga mo tatou tagata i totonu o le atunuu.
“O le taimi lenei e pisi ai lava matou amata mai ia Me agai ia Setema, a o lea ua leai se tupe o toe maua.”

Na faafetaia e le tama le fesoasoani a le Malo i lana faamama avega, ma ia saunoa, e tatalo pea i le fesoasoani mai a le atunuu.

PISINISI TIETIE PASIKA (WOLFPAC ATV TOURS SAMOA)

O se tasi lenei o pisinisi tau turisi faato’a amata i le faaiuga o le tausaga ua mavae, e pei ona saunoa le alii pule o Frank Wolf.

O lenei tautua e mafai ai ona tietie turisi i le pasika ae totogi.
Ma e lima pasika o lo o faagaioi ai le pisinisi i lenei taimi, ma ua pa’ū i le $150 i le totogi o le pasika e tasi.

E ui i faigata o le faama’i ae na saunoa Frank, o se auaunaga lenei e toatele turisi e fia tafafao ai.

FALETALIMALO O LE RETURN TO PARADISE

O lo o faagasolo pea galuega a le faletalimalo, e pei ona saunoa le tamaitai pule o Ramona Gilchrist.

E ui foi ina faamalolo le toatele o tagata faigaluega, ae o lo o asia pea ma momoli i ai faatauga o taumafa e i ai araisa, suka ma falaoamata.

Na saunoa se tasi o faauluuluga o le faletalimalo, Lemalu Ofisa, o lo o faaaoga pea fale mo fono, aso fanau ma tagata Samoa lava e tafafao atu i faaiuga o vaiaso.

Ua pa’u maualalo foi tau o maota talimalo mo le mamalu o le atunuu pe a asiasi atu, lea e amata i le $200 e fua i le potu e finagalo i ai le malo.

“E tumau pea le faatuatua i le Atua e fesoasoani mai, aua o le mea moni, e leai se tupe maua i le taimi nei,” na saunoa ai Ramona.

E le o toe toatele ni malo asiasi atu i le faletalimalo, ae ua faaaoga lenei taimi e tapena ai ma aoao tagata faigaluega e sauni ai mo le toe tatala o femalagaiga.

Na faafetaia e Lemalu le Malo ona o le meaalofa faamama avega, lea ua fesoasoani tele a o feagai ai latou ma lenei taimi faigata.

E lata i le 100 tagata faigaluega ua faamalolo, ma na o le 14 tagata o lo o faafaigaluegaina nei seia talia ai le uma o le faama’i e pei ona saunoa Lemalu.

“E faaaoga pea fautuaga a le Ofisa o Turisi mo le faaauaina o le tausia ma le faamama o le faletalimalo i le taimi nei.”

TOGALAAU MO MAIMOAGA A TURISI (AGRIBUSINESS)

Na saunoa le Ofisa Sili o Pulega o Tagata Tafafao Maimoa mai Fafo, Faamatuainu Lenata’i Salā Suifua, e aoga tele lenei mataaga e malolo i ai aiga.

“O le a tuufaatasia ai le totoina o laau Samoa i lenei nofoaga, ma o le faamoemoe ia avea ma nofoaga malolo e omai tagata e tafafao ai,” saunoa ai Faamatuainu.

“E tele turisi taunuu mai, ma o se isi lea nofoaga e mafai ona asiasi i ai, e ese mai i le taulaga.

“O le a faalauiloa ai laau Samoa e aoga mo taumafa ma fofo Samoa.”

O lenei faamoemoe e 20 eka o le fanua o lo o faaaoga ai, ma o lo o tausia pea ma galueaina e tagata faigaluega o le Ofisa o Turisi faapea ma le lagolago a nisi o faifaatoaga i totonu o le atunuu.

“E tele le sootaga o lenei atinae ma turisi,” na saunoa ai Faamatuainu.

“O lo o sailiili pea i nisi mataaga e ese mai ai Samoa mai isi atunuu. E toto ai laau, faailo aoga o laau, fapea ma le omai ai o aiga e tafafao ai.”

E ui o lo o feagai le alamanuia o turisi ma faigata o lenei vaitau, ae na saunoa Faamatuainu, o lo o tapena pea lo latou ofisa e fesoasoani mo lenei atinae aemaise tagata o le atunuu o lo o faia pisinisi tau faletalimalo ma mataaga.

FALETALIMALO SHERATON HOTEL

Na saunoa le pule sili o le faletalimalo, Mark Wendt i le ogaoga o faigata ua feagai ma i latou.

Na ia faailoa, sa gaioi le faletalimalo i le saoasaoa e 100 maila ao lea ua matua leai ma ni malo i le taimi nei.

E 180 tagata faigaluega o le Sheraton, ma na saunoa Mark e leai se tasi o faamalolo, ae ua fetu’unai taimi faigaluega, lea ua faaiitiitia i le 40 pasene o itula faigaluega.

Na ia faafetaia foi le Malo mo le fesoasoani i le faamama avega (stimulus package), faapea le lagolago a le Ofisa o Turisi ma le Faalapotopotoga o Faletalimalo a Samoa (SHA).
Ae na saunoa Mark, e manaomia lava tagata tafafao po o turisi, aua e leai se aoga o le mananaia o fale ma potu ae leai ni tagata e faaaogaina.

Na ia faafetaia foi le asiasi atu o le autusitala/aufaasalalau, aua o se avanoa e faalauiloa ai le latou faletalimalo io tatou lava tagata.

MAOTA O MAA

Ua i ai suiga i le taimi nei i malo asiasi mai, e pei ona saunoa le pule o le mataaga, Alaimoana Esau Roberts.

“Ae leai se mea mafai. Aua o tulaga faapisinisi lea e i ai matou, ua tele le afaina. Ae taua le puipuia pea o tatou mai le faama’i aua e i ai foi taimi e aumai e le Atua e toe foi ai tulaga sa masani ai. Ae tatou onosai pea.

A o lo o tatalo mai pea Alaimoana io tatou tagata aemaise faalapotopotoga, aulotu ma aiga e asiasi atu e faaaoga le mataaga ma tafafao ai.

“E taua tele le feasiasia’i isi o tatou atunuu.”

Share this: