Share this:

SI’ITIA I LE 31 I LATOU UA A’AFIA I LE KOVITI – 19

(Aso Lulu 02 Fepuari 2022) – I le mae’a ai o su’ega (tests) lona 6 mo pasese ma le aufaigaluega sa muāau i le fa’atinoina o auaunaga mo malaga taunu’u mai, ua fa’amaonia le i ai o se fa’aopoopoga e 1 i le aofa’i o e ua a’afia i le Koviti – 19, ma ua si’itia ai i le 31 i latou ua a’afia i totonu o le atunu’u.

O i latou uma nei o lo’o i nofoaga fa’anofoesea, e le’o i ai fo’i ni āuga o le fa’ama’i ma o lo’o mālolosi uma. O lea tagata fou e to’atasi o se tausi soifua ma ua si’itia ai i le to’a ono (6) tausi soifua ua a’afia i le Koviti – 19 ma o lo’o fa’anofoesea uma i latou ma malu puipuia i nofoaga fa’apitoa i le maota gasegase i Moto’otua.

I le taimi nei, o lo’o mālolosi uma le 48 o le pasese e le’o a’afia fa’apea fo’i le to’a 25 o lo’o ua a’afia i le fa’ama’i. E fa’apea fo’i tagata faigaluega uma o lo’o fa’anofoesea e aofia ai ma tausi soifua e to’aono (6) ua a’afia ma o lo’o mālolosi uma fo’i.

Ole tu’ufa’atasiga atoa o tagata ua fa’amaonia ua a’afia i le Koviti – 19 i totonu o le atunu’u, e 33 ma ua fa’avasegaina e fa’apea:

• 2 tagata na ulufale mai i Samoa ma fa’amaonia ai le a’afia i le fa’ama’i i le 2021 a’o i ai i nofoaga fa’anofoesea ae ua toe mālolosi;

• 25 pasese ua a’afia i totonu o nofoaga fa’anofoesea i le 14 aso talu ai;

• 6 tagata faigaluega ua a’afia i totonu o nofoaga fa’anofoesea.

E le’o i ai se fa’amaoniga o se tasi ua a’afia i nofoaga faitele i fafo atu o nofoaga fa’anofoesea.

O lo’o mata’itūina lelei fo’i le Fa’aauauina o le Polokalame o le faia o tui puipui;

O le aso ananafi, Aso Lua 01 Fepuari 2022, na taunu’u ai i le itulā e 4:15 i le afiafi le va’alele a le Fuāva’alele a le Mālō o Ausetalia e aumai ai tui puipui e 10,000 o le vailā’au o le AstraZeneca e tauala mai i le fesoasoani a Ausetalia mo le saga fa’amalosia o le ausia o se pasene mauāluga o le faitau aofa’i o tagata Samoa e mae’a atoatoa tui puipui.

E tāua tele lea tulaga e saga tapu’e ai le puipuiga o tagata uma mo le tete’e atu i le fa’amai. Ose tasi fo’i lea o vaega e tapena ai mo le isi la’asaga i le faia o boosters po’o tuiga e fa’amalosi ai le puipuiga.

O LE FA’AFETAI:

O se fa’amanuiaga mo Samoa le lagolagoina pea e ana mau pa’aga o taumafaiga uma e tali atu ai i le Koviti – 19 ma e ala ‘ese’ese fo’i fesoasoani e pei o le fa’afaigofie ona maua vave vailā’au mo tui puipui, o le foa’i mai o masini ma isi meafaigaluega fa’alesoifua mālōlōina, o lavalava e talafeagai ma le puipuia o tagata faigaluega, o vailā’au mo le tausia o le tumamā, o masini ma vailā’au mo le fa’atinoina o su’ega (tests), o meaalofa tupe e fa’atino ai ni atiina’e mā’oti, o auaunaga fa’afaufautua, o a’oa’oga ma fonotaga e fefa’asoaa’i ai manatu ma fautuaga auā le fa’atinoga o galuega.

O se avanoa lelei lenei e fa’afetaia ai pa’aga uma a Samoa o lo’o fesoasoani tele mai iā tatou taumafaiga uma mo le tete’e atu i le Koviti – 19; e pei o le Mālō o Ausetalia, Niu Sila, Saina, Iapani, Peretania Tele, Mālō Aufa’atasi ma ona lālā fa’apitoa, Amerika aemaise Mālō uma na fai sao i le fa’atupega o galuega a le COVAX facility i le fa’asoaina ma le la’uina o tui puipui i tulimanu e fa o le lalolagi ae fa’amuamua ai atunu’u lāiti ma lē mālolosi o latou tamāoā’iga.

E fa’afetaia fo’i fa’alapotopotoga uma fa’avāomālō i le fa’atinoga o auaunaga ina ia vave ona o’o oloa mo’omia aemaise vailā’au i atunu’u ta’itasi. E fa’afetaia fa’apitoa tagata faigaluega uma o lo’o muāau i auaunaga i o tatou tuāoi ma avea ma tatou tali pupuni i le fa’ama’i.

E fa’afetai fo’i le atunu’u atoa i le usitā’ia ma le onosā’ia o la’asaga uma ua fa’atulafonoina auā lo tatou saogālēmū.

Share this: